Ademi nevin, Norcu smanjena kazna

Vrhovni sud Hrvatske oslobodio je hrvatskog generala Rahima Ademija optužbi za ratni zločin u Medačkom džepu 1993, a generalu Mirku Norcu kazna je smanjena sa sedam na šest godina zatvora.

Žalbeno veće tako je potvrdilo odluku bivšeg županijskog sudije, a sada člana Vrhovnog suda Marina Mrčele, javili su hrvatski mediji.

Kazna je smanjena preinačenjem određene jedinstvene kazne, jer je Norac za svaku od dve tačke optužnice po kojima je proglašen krivim dobio po pet godina zatvora, pa mu je tada određena jedinstvena kazna od sedam godina zatvora.

Optužnica je teretila Norca i Ademija za ratni zločin počinjen u Medačkom džepu od 9. do 17. septembra 1993. godine kada su na tom području ubijena 23 srpska civila i pet zarobljenih vojnika.

Civili i zarobljenici su mučeni, a u razaranjima imovine uništeno je oko 300 objekata, pobijena je stoka, otrovani su bunari i opljačkane kuće - ukratko, sa lica zemlje zbrisano je 15 sela u kojima od 600 predratnih stanovnika danas živi manje od deset.

Optužnicu za Medački džep prvobitno je podiglo Tužilaštvo Haškog tribunala, ali je slučaj u septembru 2005. godine prepušten hrvatskom pravosuđu.

Tokom suđenja odbrana generala Ademija tvrdila je da je u Medačkom džepu postojala dvostruka linija zapovedanja.

Njegovi branioci tvrdili su da Ademi nije komandovao akcijom.

Na suđenju u Zagrebu dokazano je da Ademi nije kriv, jer je postojala dvostruka linija komandovanja koja je počinjala s Bobetkom koji je pripremao akciju zajedno s Norcem i Mladenom Markačem, tadašnjim komandantom Specijalne policije, kome se sada sudi u Hagu.

Iako je na suđenju ustanovljena važna uloga i odgovornost admirala Davora Domazeta Loše, njemu kasnije nije suđeno.

Norčeva obrana nije uspela da dokaže tvrdnje da on nije znao da su njegovi vojnici činili ratne zločine.

Za vreme suđenja optuženi generali došli su u sukob zbog prebacivanja odgovornosti.

Suđenje je počelo u junu 2007. godine. Ispitano je stotinjak svedoka, a presuda je donesena u maju 2008. godine.

Vrhovni sud doneo je odluku u decembru prošle godine i ona je pre nekoliko dana prosleđena strankama.

Tužilaštvo je krajem prošle godine tražilo veću kaznu za Norca i poništavanje oslobađajuće kazne za Ademija, a Norčeva odbrana je tražila da on bude oslobođen optužbe ili da se suđenje ponovi.

Norac je 2004. osuđen na 12 godina zatvora zbog masovnih zločina nad Srbima u Gospiću i okolini grada u jesen 1991. godine, a u pritvoru je od 2001. godine.

Nakon što je i druga osuda postala pravosnažna, on ima pravo da mu se kazne objedine, odnosno da mu se odredi kazna koja je manja od zbira, ali ne i od visine neke od dveju kazni.

U akciji Medački džep, koja je izvedena od 9. do 17. septembra 1993. u selima oko Gospića, ubijeno je stotinak Srba, a optuženi se terete za likvidaciju 27 civila, ubistvo dvojice i mučenje tri zarobljenika i uništavanje više stotina objekata.

Komentarišući odluku Vrhovnog suda Hrvatske direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac izjavio je Srni da Hrvatskoj sa pravosuđem, kakvo sada ima, nije mesto u EU.

Štrbac je rekao da ova odluka nije neočekivana, jer hrvatsko pravosuđe već tradicionalno ima dijametralno različite aršine kada su u pitanju kazne za Srbe i za "domoljube".

On naglašava da nije tačno da su u Medačkom džepu ubijena samo 23 srpska civila, nego 88, popaljena su tri sela i devet zaselaka.

Štrbac je precizirao da je u optužnici Haškog tribunala formulisano da je ubijeno najmanje 23 srpska civila, što je hrvatsko pravosuđe "pretvorilo" u tačno 23.

"Nažalost ja to vrlo dobro znam, jer sam ja preuzeo leševe 52 ubijena samo za pola sata iz jedne hladnjače u jednom danu. Unproforci su našli 18 leševa, a ostali su pronađeni nešto kasnije. Dakle, od 88 leševa, 84 leša smo pronašli, a samo nekoliko ih je neidentifikovano. Tragamo za još četiri leša", pojasnio je Štrbac.

On navodi da je na suđenjima prodefilovalo stotinjak svedoka iz Srbije i da su se čule veoma ružne priče o tome šta se dešavalo u Medačkom džepu.

Štrbac navodi da je netačna i tvrdnja da je u Gospiću ubijeno pedesetero Srba, nego da se radi o 123, od kojih je Norac neke čak i sam ubijao.

On je naglasio da je za Srbe doneseno 650 pravosnažnih presuda za ratne zločine i da su godine zatvora na koje su osuđeni neuporedive sa onim koje se izriču Hrvatima, kojima se i neuporedivo manje sudi, a i kazne su obično najniže zaprećene.

Štrbac ističe da su Srbi dobijali i po 20 godina zatvora tamo gde nije bilo ubistava, "zbog nekih pretnji i paljevina".

Štrbac podseća da je na snazi 1.400 međunarodnih poternica za Srbima zbog navodnih ratnih zločina i da to, svakako, ne doprinosi većem povratku Srba u Hrvatsku.

(agencije/MONDO)

• Svet
• Srbija
• ex-YU
• Hronika i Društvo
• Press izbor
• Posao
• Ekonomija