• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Vlada popisuje propala preduzeća

Vlada Srbije prihvatila je predlog najuspešnijih srpskih privrednika i uveliko priprema mapu propalih preduzeća koja će im ponuditi za restrukturiranje i oporavak, izjavio je ministar Rasim Ljajić.

Ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić je ocenio da su to, kao i izražena spremnost za ulaganje u razvoj nedovoljno razvijenih regiona, najvažniji zaključci nedavno održanog skupa na kome su učestvovali predstavnici Vlade Srbije, privrednika i sindikata.

"Zaključeno je da treba učiniti sve kako bi bili iskorišćeni svi unutrašnji potencijali Srbije kako bi bila rešena dva ključna problema srpske privrede - nelikvidnost preduzeća i nezaposlenost", rekao je Ljajić u emisiji RTS-a "Upitnik" zajedno sa predsednikom najuticajnijeg Saveza samostalnog sindikata Srbije Ljubisavom Orbovićem i vlasnikom ITM grupe Toplicom Spasojevićem.

Predstavnici Vlade, poslodavaca i sindikata održali su u sredu sastanak na kome je dogovoreno formiranje radnog tela na čijem čelu će biti premijer Mirko Cvetković, a koje će, kako je rečeno, raditi na trajnom izlasku iz krize i stvaranju uslova za uspeša privredni razvoj zemlje.

Sagovornici su se saglasili da je to bio važan skup jer su se prvi put na jednom mestu okupili predstavnici socijalnih partnera. Sa skupa je, složili su se oni, upućena ohrabrujuća poruka da je probleme u Srbiji moguće rešavati dijalogom.

"Niko ne kaže da će ovo rešiti naše problem. To je početak procesa, a da bi dogovoreno moglo da zaživi biće potrebno još mnogo koraka, mnogo dobre volje i društveno partnerstvo", rekao je Ljajić i dodao da "boljeg načina nema".

Spasojević je ocenio da je dobro to što je Vlada Srbije shvatila da je važan faktor i da treba da pomogne kako privrednici ne bi ostali sami, jer ako se to dogodi u tom slučaju neće biti moguće održati ni postojeću zaposlenost.

On je objasnio da privrednici, među kojima su oni koji zapošljavaju ogroman broj od oko 100.000 zaposlenih i koji imaju po više privrednih subjekata, od Vlade Srbije ne očekuju materijalnu pomoć već pre svega stvaranje privrednog ambijenta koji bi omogućio nova ulaganja i otvaranje novih radnih mesta.

Orbović je kazao da su predstavnici vlasti, privrednika i sindikata "dali signal" da se svi problemi mogu rešavati dogvorno. To ne znači, dodao je on, da sada više neće biti štrajkova jer to ne bi bilo prirodno, ali je dodao da je uveren da će ih biti mnogo manje u odnosu na prethodni period.

On je rekao da očekuje da će poslodavci, kao i Vlada, ispuniti data obećanja, kako bi se smanjio broj radnika koji ostaju bez posla.

Sagovornici su istakli da je na tom skupu svako preuzeo svoj deo obaveza i da je sada preostalo da se one realizuju.

"Imamo tri mogućnosti - da probleme rešavamo na ovaj način razgovorom, da nastavimo da se svađamo ili da zadržimo sadašnje stanje - ni rat, ni dogovor, ni kompromis", rekao je Lajić.

On je istakao da vanredna situacija traži vanredna rešenja i da nedavno održani skup socijalnih partnera ne derogira Socijalno-ekonomski savet koji, kako je rekao, inače, pati od krize legitimnosti pojednih partnera.

Rezervu dogovorenom izrazio je lider Ujedinjenog granskog sindikata "Nezavisnost" Nenad Čanak koji je u emisiju bio uključen video linkom.

Čanak je rekao da "trajno nije zainteresovan" za skupove poput proteklog.

Izražavajući se slikovito, on je kazao da je Srbija u stanju "dvotaktnog motora" pri čemu je jedan motor marketing, a drugi improvizacija.

Postoji Zakon o Socialno ekonomskom savetu koji zajedno sa Zakonom o radu treba da bude rešenje za probleme. Sve drugo je iskakanje iz srpskog zakonodavstva", rekao je lider "nezavisnosti.

Upitan šta misli o privatizaciji Telekoma, Spasojević je rekao da je stav privrednika da, ukoliko do njegove prodaje dođe, od dobijenog novca treba napraviti razvojne fondove, a za ulaganja u infrastrukturu koristiti kredite.

(Tanjug)

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image