Na teritoriji Srbije povećana je koncentracija ambrozije koja od 24 alergene vrste korova ima najveći alergijski potencijal i izaziva najburnije reakcije kod alergičnih osoba.
Agencija za zaštitu životne sredine je nosilac monitoringa merenja alergenog polena na teritoriji Srbije, a pored ambrozije meri se koncentracija još 23 alergene vrste.
Mirjana Mitrović iz Agencije zaštitu životne sredine je kazala da je ambrozija veoma adaptivna biljka koja se veoma brzo prilagođava i na oraničnom i na peskovitom zemljištu i dodala da ta biljka čak i posle poplava uspe da nikne i cveta.
"Ambrozija je na teritoriju naše zemlje došla semenskom lucerkom brodovima iz Mađarske", kazala je Mitrovićeva i dodala da se ta biljka veoma brzo raširila, naročito u Vojvodini, koja u Evropi važi za 'crnu tačku', kada je u pitanju njena rasprostranjenost.
Prema njenim rečima, polen ambrozije se prenosi vetrom i na razdaljinu od 100 kilometara, a polenovo zrno ambrozije ima najviše alergenih svojstava i zato iz godine u godinu stvara tegobe osetljivim ljudima sklonim alergijama.
U Zakon o kvalitetu vazduha polen je ove godine uvršten u prirodne zagađivače, rekla je Mitrovićeva i izrazila nadu da će ubuduće praćenje i merenje svih alergena, pa i ambrozije biti regulisano zakonom.
"U Srbiji postoji deset mernih mesta za praćenje alergijskih vrsta u vazduhu koji su vlasništvo Agencije i još nekoliko mernih mesta koja finansiraju lokalne samouprave", rekla je Mitrovićeva.
Prema njenim rečima u glavnom gradu merna mesta se nalaze na Zvezdari i Novom Beogradu, a jedan uređaj pokriva područje od oko 50 kilometara.
Ona je navela da ambrozija cveta od jula do kraja oktobra, pa se njena najveća koncentacija očekuje u toku avgusta i početkom septembra, kada cvetaju bočne grane što povećava potencijal polenau vazduhu.
Posle kiša se smanjuje koncentaracija polena ambrozije u vazduhu, jer kiše speru čestice iz vazduha i alergične osobe imaju manje tegoba, rekla je Mitrovićeva.
Ona je dodala da ambrozija najveće tegobe stvara u neobrađenim delovima grada, parkovima i građevinskim površinama.
"U okolini Beograda posle žetve pšenice, ukoliko se ne izvrši zaoravanje strništa imamo najgušće zasejan usev te korovske biljke", rekla je ona i dodala da je Ministarstvo poljoprivrede donelo Uredbu o obaveznom uništavanju te korovske biljke da bi se smanjio potencijal polena u vazduhu.
Njeno suzbijanje, kazala je, treba suzbijati pre cvetanja i emitovanja polena, jer kasnije dolazi do većeg rasprašivanja polena i ugrožavanja stanovništva koje ima problema zbog ove biljke.
Mitrovićeva je ukazala i da je poslednjih godina pvoećan broj osoba alerigničnih na ambroziju, posebo u avgustu i septembru kada je u vazduhu veća koncentracija njenog polena.
Ona je istakla da se ambrozija može suzbiti agrotehničkim, mehaničkim i hemijskim merama i dodala da one moraju biti sistematske i kontinuirane na celoj teritoriji, jer je ta korovska biljka rasprostranjena na čitavoj teritoriji.
Mitrovićeva je rekla da ambroziju treba uništavati pre cvetanja, a minimum četiri do pet košenja ili neke druge agrotehničke mere treba obaviti pre cvetanja i dodala da još uvek nije kasno da se ova biljka, do cvetanja, efikasno uništi.
Polen ambrozije je jedan od najznačajnijih alergena u vazduhu, koji se vetrom prenosi na velike razdaljine, a zbog svog specifičnog hemijskog sastava polenova zrna izazivaju alergijske reakcije (bronhitis, konjuktivitis, astmu) kod velikog broja ljudi.
(Tanjug)
Mirjana Mitrović iz Agencije zaštitu životne sredine je kazala da je ambrozija veoma adaptivna biljka koja se veoma brzo prilagođava i na oraničnom i na peskovitom zemljištu i dodala da ta biljka čak i posle poplava uspe da nikne i cveta.
"Ambrozija je na teritoriju naše zemlje došla semenskom lucerkom brodovima iz Mađarske", kazala je Mitrovićeva i dodala da se ta biljka veoma brzo raširila, naročito u Vojvodini, koja u Evropi važi za 'crnu tačku', kada je u pitanju njena rasprostranjenost.
Prema njenim rečima, polen ambrozije se prenosi vetrom i na razdaljinu od 100 kilometara, a polenovo zrno ambrozije ima najviše alergenih svojstava i zato iz godine u godinu stvara tegobe osetljivim ljudima sklonim alergijama.
U Zakon o kvalitetu vazduha polen je ove godine uvršten u prirodne zagađivače, rekla je Mitrovićeva i izrazila nadu da će ubuduće praćenje i merenje svih alergena, pa i ambrozije biti regulisano zakonom.
"U Srbiji postoji deset mernih mesta za praćenje alergijskih vrsta u vazduhu koji su vlasništvo Agencije i još nekoliko mernih mesta koja finansiraju lokalne samouprave", rekla je Mitrovićeva.
Prema njenim rečima u glavnom gradu merna mesta se nalaze na Zvezdari i Novom Beogradu, a jedan uređaj pokriva područje od oko 50 kilometara.
Ona je navela da ambrozija cveta od jula do kraja oktobra, pa se njena najveća koncentacija očekuje u toku avgusta i početkom septembra, kada cvetaju bočne grane što povećava potencijal polenau vazduhu.
Posle kiša se smanjuje koncentaracija polena ambrozije u vazduhu, jer kiše speru čestice iz vazduha i alergične osobe imaju manje tegoba, rekla je Mitrovićeva.
Ona je dodala da ambrozija najveće tegobe stvara u neobrađenim delovima grada, parkovima i građevinskim površinama.
"U okolini Beograda posle žetve pšenice, ukoliko se ne izvrši zaoravanje strništa imamo najgušće zasejan usev te korovske biljke", rekla je ona i dodala da je Ministarstvo poljoprivrede donelo Uredbu o obaveznom uništavanju te korovske biljke da bi se smanjio potencijal polena u vazduhu.
Njeno suzbijanje, kazala je, treba suzbijati pre cvetanja i emitovanja polena, jer kasnije dolazi do većeg rasprašivanja polena i ugrožavanja stanovništva koje ima problema zbog ove biljke.
Mitrovićeva je ukazala i da je poslednjih godina pvoećan broj osoba alerigničnih na ambroziju, posebo u avgustu i septembru kada je u vazduhu veća koncentracija njenog polena.
Ona je istakla da se ambrozija može suzbiti agrotehničkim, mehaničkim i hemijskim merama i dodala da one moraju biti sistematske i kontinuirane na celoj teritoriji, jer je ta korovska biljka rasprostranjena na čitavoj teritoriji.
Mitrovićeva je rekla da ambroziju treba uništavati pre cvetanja, a minimum četiri do pet košenja ili neke druge agrotehničke mere treba obaviti pre cvetanja i dodala da još uvek nije kasno da se ova biljka, do cvetanja, efikasno uništi.
Polen ambrozije je jedan od najznačajnijih alergena u vazduhu, koji se vetrom prenosi na velike razdaljine, a zbog svog specifičnog hemijskog sastava polenova zrna izazivaju alergijske reakcije (bronhitis, konjuktivitis, astmu) kod velikog broja ljudi.
(Tanjug)