• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Tadić i Josipović: Uzajamna podrška ka EU

Srbija i Hrvatska podržavaju jedna drugu na putu ka EU. Obe zemlje za poštovanje prava manjina, za mir i stabilnost u regionu. Otvorena pitanja nestalih lica. "Manjine su bogatstvo", poručili šefovi država dve susedne zemlje. Ko je bolji fudbaler, a ko košarkaš?

Prva zvanična poseta hrvatskog predsednika Ive Josipovića Srbiji pokazuje da odnosi dve zemlje idu uzlaznom putanjom, ali da još ima otvorenih pitanja koja se rešavaju ili će biti na dnevnom redu bilateralnih susreta.

Oba predsednika dali su uzajamnu podršku evropskim integracijama i to je suštinska, polazna tačka u odnosima dve zemlje. I Srbija i Hrvatska žele u Evropsku uniju i na tom planu saradnja je na visokom nivou, što, recimo, pokazuje ponašanje policija dve zemlje koje se međusobno pomažu u raznim slučajevima.

"Odnosi Srbije i Hrvatske su jedan od temalja stabilnosti regiona i zato Srbija podržava što brže integracije u EU i zahvalni smo na podršci koju Hrvatska pruža Srbiji, jer zaslužili smo da svi zajedno budemo pod zajedničkim evropskim krovom", rekao je predsednik Srbije Boris Tadić u Subotici, obraćajući se članovima hrvatske manjine.

Josipović je uzvratio: "Hrvatska podržava sve susede na putu ka članstvu u Evropskoj uniji".

Mir i stabilnost u regionu su zajednički ciljevi i nastavićemo politiku mira, stabilnosti, razgovora i dogovora, zaključili su Tadić i Josipović.

Kao otvorena pitanja koja treba rešiti dvojica predsednika su pobrojali pitanja povratnika u Hrvatsku, granice, nestalih, manjine i zaštite njihovih prava.

Tadić je konstatovao da je za Srbiju važno pitanje povratka Srba u Hrvatsku, vraćanje njihovih stanarskih prava, kao i rešavanje sudbine nestalih lica.

Za stvaranje atmosfere pomirenja u regionu, veoma je važno, prema Tadićevim rečima, da svi krivci za ratne zločine odgovaraju, da se odgonetne sudbina nestalih i da se ekshumiraju grobnice i u Srbiji i u Hrvatskoj.

Kao najvažnije otvoreno pitanje u međusobnim odnosima Josipović je istakao rešavanje sudbine nestalih lica.

"Kada je reč o pitanju povratnika, vrata su otvorena svima koji žele da se vrate. U Hrvatskoj nema nikoga ko bi želeo da spreči povratak", rekao je Josipović.

On je ocenio da taj povratak mora biti održiv, što iziskuje određena finansijska sredstva.

Hrvatska je spremna da intenzivira napore, omogućiće se otkup stambenih jedinica, a pronaći će se i modeli stambenog zbrinjavanja za one koji žele da ostanu u Srbiji, naveo je Josipović neke od mera za rešavanje ovog pitanja.




Ono što je "kočnica" u odnosima Srbije i Hrvatske jesu i tužba i kontratužba za genocid, podnetih pred Međunarodnim sudom pravde.

O tome je predsednik Srbije rekao da bi bilo dobro da se problem reši vansudskim poravnanjem, dok je Josipović naveo da su tužbe podnete zbog rešavanja određenih problema i ako se oni mogu rešiti van suda - "tim bolje".

I Kosovo, odnosno odluka hrvatskih vlasti da priznaju jednostrano proglašenu nezavisnost srpske pokrajine, tema je oko koje se Srbija i Hrvatska ne slažu.

Tadić očekuje da će zemlje u regionu "biti uzdržane", posle odluke Međunarodnog suda pravde (MSP) u Hagu o tome da li je proglašenje nezavisnosti Kosova u skladu sa međunarodnim pravom.

"Od zemalja u regionu očekujem da uzmu u obzir mišljenje MSP i podrže u Ujedinjenim nacijama rezoluciju Srbije, po kojoj se samo pregovorima može doći do kompromisnog i održivog rešenja za status Kosova", rekao je Tadić posle razgovora.

Konstatujući da je Hrvatska priznala nezavisnost Kosova, Josipović je izjavio da Beograd i Priština, uz pomoć međunarodne zajednice, moraju naći odgovarajuće rešenje, dok Zagreb nema ambicije da u tome posreduje.

Dodao je da je pre savetodavnog mišljenja MSP prerano govoriti o tome kako će se Hrvatska odnositi prema eventualnim inicijativama Srbije u UN i dodao je da će hrvatske vlasti pažljivo pratiti razvoj događaja na tu temu.



Tokom boravka u Subotici i razgovora sa predstavnicima hrvatske manjine, predsednik Srbije je izjavio da će biti iskreni saveznik u borbi za interese, identitet i očuvanje posebnosti i kulture Hrvata u Vojvodini.

"U našoj zemlji svaki građanin ima pravo na vlastiti identitet i niko ne sme da mu u pitanje dovede ijednu tačku poimanja vlastitog identiteta. Imamo obavezu da damo sve od sebe kako bi sve kulture i identiteti, pa i hrvatski, postojali u budućnosti u našoj zajedničkoj zemlji", rekao je Tadić.

Prema njegovim rečima, odnosi Srbije i Hrvatske su suštinski važni za stabilnost jugoistočne Evrope i za očuvanje kulture i budućnosti Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji.

Predsednik Hrvatske Josipović rekao je da u predsedniku Tadića ima partnera u jačanju politike koja manjine doživljava kao bogatstvo i vezu između država.

"Naše manjine, hrvatska u Srbiji i srpska u Hrvatskoj, imaju posebnu ulogu i značaj, ne samo što kao demokratske države moramo manjinama osigurati prava, već zato što računamo na vas kao most između država", rekao je Josipović, koji je u nedelju doputovao u zvaničnu posetu Srbiji.

Tadić je izjavio da bi što se tiče problema granica trebalo pronaći kompromisno rešenje. U slučaju da to nije moguće, postoji mogućnost međunarodne arbitraže, rekao je on.

TADIĆ: "NIKO NE MORA DA ME ZOVE U VUKOVAR, SAM ĆU DOĆI"

Dvojica predsednika razmenila su nekoliko pohvalnih rečenica jedan o drugome.

Tadić je ocenio da je Josipović aktivnošću i političkom filozofijom dao ogroman doprinos međusobnom pomirenju, obilazeći mesta stradanja svih naroda u regionu, ne samo iz sukoba sa kraja prošlog veka, već i iz Drugog svetskog rata.

"I sam ću nastaviti takvu politiku", rekao je Tadić i istakao da je u liku Josipovića dobio čoveka koji će sa njim nastaviti takvu politiku.

"Mislim da se tu fantastično, dobro razumemo. To je deo našeg vaspitanja, ličnih vrednosti i razumevanja međunarodnih odnosa i odnosa među narodima", rekao je Tadić na konferenciji za novinare.

"Niko ne mora da me pozove u Vukovar. Sam ću doći, ali će sa mnom biti i moj prijatelj Ivo", izjavio je Tadić.

Josipović je na to rekao da je u Tadiću pronašao osobu sa kojom deli viziju dobrosusedskih i kvalitetnih odnosa u regionu.

"Ivo Josipović bolje igra fudbal od mene", rekao je danas predsednik Srbije Boris Tadić, na šta je šef hrvatske države Ivo Josipović odgovorio: "Da, ali Boris bolje igra košarku".

"Svaki dan smo svedoci sportskih manifestacija i važno je da naši građani navijaju dostojanstvo, na fer i sportski način", izjavio je Tadić i ocenio da je važno da ne bude nacionalnog vređanja.

Tadić i Josipović su podržali ideju formiranja svih regionalnih inicijativa koje promovišu sport i uspehe sportista, ali su konstatovali da bi u tom kontekstu trebalo rešavati i bezbednosna pitanja.



Ivo Josipović se, takođe, pridružio grupi državnika i poznatih ličnosti, koji su posadili su sibirski brest u Parku prijateljstva na Ušću.

U tom parku, po tradiciji, državnici i poznate ličnosti zasade drvo prilikom posete Beogradu

Predsednici Josipović i Tadić su se ove godine neformalno sreli u Opatiji, zatim na samitu u Briselu i na trilateralnom sastanku s mađarskim predsednikom Laslom Šoljomom u Pečuju.

Posle susreta u Pečuju, predsednici Tadić i Josipović su takođe razgovarali u Bačkom Monoštoru u Vojvodini, a poslednji put su se susreli u junu na regionalnom samitu u Istanbulu.

(agencije/MONDO)

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image