Vrhovni sud Hrvatske smanjio sa deset na osam godina kaznu Branimiru Glavašu, koji je prvostepenom presudom zagrebačkog Županijskog suda osuđen za ratne zločine nad srpskim civilima u Osijeku 1991. godine.
Time je delimično prihvaćena žalba Branimira Glavaša na prvostepenu presudu Suda u Zagrebu iz maja prošle godine kojom je osuđen na deset godina za ratne zločine u slučajevima poznatim u hrvatkoj javnosti kao "selotejp" i "garaža". Kazna je smanjena i ostalim optuženima u tim slučajevima.
Drugooptuženom Ivici Krnjaku zatvorska kazna smanjena je sa osam na sedam godina, a Gordani Getoš Magdić sa sedam na pet.
Vrhovni sud je i Dini Kontiću i Zdravku Dragiću smanjio kaznu zatvora s pet na tri i po godine, a Tihomiru Valentiću s pet na čeitri i po godine zatvora.
Na presudu suda u Zagrebu žalilo se i državno tužilaštvo, tražeći veće kazne za sve optužene zbog posebno teških okolnosti krivičnog dela, ali je Vrhovni sud tu žalbu odbacio.
Svi osuđeni su obavezni da plate i trošak advokata Radoslava Ratkovića, koji je svedočio kako je preživeo pokušaj ubistva na Dravi, u iznosu od 80.215 kuna, objavljeno je u odluci Vrhovnog suda.
U obrazloženju presude Vrhovnog suda, kao olakšavajuće okolnosti za Branimira Glavaša navode se, između ostalog, njegova neosuđivanost i "izuzetan doprinos za odbranu Hrvatske od nametnutog agresivnog rata, iz kojeg je izašao s činom generala".
Takođe je navedeno da su krivična dela počinjena u najtežim trenucima za opstanak Hrvatske, kao i da Glavaš od 1991. godine nije počinio nikakvo krivično delo.
Zbog toga je drugostepeni sud utvrdio da je kazna od osam godina "u celosti primerena i dovoljna u svrhu kažnjavanja, kako sa aspekta individualne tako i generalne prevencije".
Slične olakšavajuće okolonosti navedene su i za ostale optužene.
Po izricanju presude Glavaš je iz BiH, gde se nalazi, poručio da nije kriv i da je "osuđen nevin čovek", prenose hrvatski mediji.
"Radi se o političkoj, kompromisnoj presudi", istakao je Glavaš.
"Ako su sudije Vrhovnog suda nesumnjivo utvrdile da sam kriv za brutalne zločine nad civilnim stanovništvom za vreme Domovinskog rata, onda je sud trebalo da mi izrekne maksimalnu zatvorom propisanu kaznu", istakao je Glavaš.
Njegovi advokati najavili su da će podneti tužbu Ustavnom sudu na odluku Vrhovnog suda, kao i da će se žaliti Međunarodnom sudu za ljudska prava ako ta tužba ne bude prošla.
Uoči izricanja prvostepene presude, Glavaš je pobegao u Bosnu i Hercegovinu, čije državljanstvo ima uz hrvatsko, što je onemogućilo njegovo izručenje Hrvatskoj.
Svim osuđenicima će u zatvorske kazne biti uračunato vreme provedeno u pritvoru.
Glavaš je u pritvoru bio od aprila 2007. do januara 2008. Početkom juna na Vrhovnom sudu završen je žalbeni postupak na prošlogodišnju nepravosnažnu presudu, na koju su se žalili i optuženi i tužilaštvo.
Tužilaštvo je u žalbi tražilo veće kazne za Glavaša i pripadnike tzv. Samostalne uskočke satnije (SUS) zbog posebno teških okolnosti počinjenja krivičnog dela, a Glavaš i ostali optuženi tražili su ukidanje prvostepene presude.
Ako se vrati u Hrvatsku, Glavaš će biti uhapšen već na granici i sproveden u zatvor, a ako ostane u BiH takođe će morati da odslužiti kaznu, javlja Indeks.hr.
Hrvatska i BiH su u februaru ove godine donele izmene Sporazuma o međusobnom izvršavanju sudskih odluka kod krivičnih dela.
Posle presude Vrhovnog suda, Županijski sud u Zagrebu mora uputiti zahtev za izvršenje kazne Ministarstvu pravde u BiH, rekla je portparolka Ministarstva pravosuđa Vesna Dovranić.
Posle toga bi organi reda u BiH trebalo da privedu Branimira Glavaša, a on će dobiti izbor u kojoj zemlji želi da odsluži svoju zatvorsku kaznu.
Županijski sud u Zagrebu utvrdio je da je Glavaš pripadnicima SUS-a naredio hapšenje, mučenje i ubistva sedam srpskih civila. Ubijeni su bačeni u Dravu vezanih ruku i sa selotejp trakom zalepljenom preko usta.
Glavaš je osuđen i za mučenje i ubistvo Čedomira Vučkovića i mučenje Đorđa Petrovića u garaži osječkog Sekretarijata za narodnu odbranu, na čijem čelu je bio 1991. Glavaš je prvi hrvatski političar osuđen za ratne zločine.
(Beta)
Drugooptuženom Ivici Krnjaku zatvorska kazna smanjena je sa osam na sedam godina, a Gordani Getoš Magdić sa sedam na pet.
Vrhovni sud je i Dini Kontiću i Zdravku Dragiću smanjio kaznu zatvora s pet na tri i po godine, a Tihomiru Valentiću s pet na čeitri i po godine zatvora.
Na presudu suda u Zagrebu žalilo se i državno tužilaštvo, tražeći veće kazne za sve optužene zbog posebno teških okolnosti krivičnog dela, ali je Vrhovni sud tu žalbu odbacio.
Svi osuđeni su obavezni da plate i trošak advokata Radoslava Ratkovića, koji je svedočio kako je preživeo pokušaj ubistva na Dravi, u iznosu od 80.215 kuna, objavljeno je u odluci Vrhovnog suda.
U obrazloženju presude Vrhovnog suda, kao olakšavajuće okolnosti za Branimira Glavaša navode se, između ostalog, njegova neosuđivanost i "izuzetan doprinos za odbranu Hrvatske od nametnutog agresivnog rata, iz kojeg je izašao s činom generala".
Takođe je navedeno da su krivična dela počinjena u najtežim trenucima za opstanak Hrvatske, kao i da Glavaš od 1991. godine nije počinio nikakvo krivično delo.
Zbog toga je drugostepeni sud utvrdio da je kazna od osam godina "u celosti primerena i dovoljna u svrhu kažnjavanja, kako sa aspekta individualne tako i generalne prevencije".
Slične olakšavajuće okolonosti navedene su i za ostale optužene.
Po izricanju presude Glavaš je iz BiH, gde se nalazi, poručio da nije kriv i da je "osuđen nevin čovek", prenose hrvatski mediji.
"Radi se o političkoj, kompromisnoj presudi", istakao je Glavaš.
"Ako su sudije Vrhovnog suda nesumnjivo utvrdile da sam kriv za brutalne zločine nad civilnim stanovništvom za vreme Domovinskog rata, onda je sud trebalo da mi izrekne maksimalnu zatvorom propisanu kaznu", istakao je Glavaš.
Njegovi advokati najavili su da će podneti tužbu Ustavnom sudu na odluku Vrhovnog suda, kao i da će se žaliti Međunarodnom sudu za ljudska prava ako ta tužba ne bude prošla.
Uoči izricanja prvostepene presude, Glavaš je pobegao u Bosnu i Hercegovinu, čije državljanstvo ima uz hrvatsko, što je onemogućilo njegovo izručenje Hrvatskoj.
Svim osuđenicima će u zatvorske kazne biti uračunato vreme provedeno u pritvoru.
Glavaš je u pritvoru bio od aprila 2007. do januara 2008. Početkom juna na Vrhovnom sudu završen je žalbeni postupak na prošlogodišnju nepravosnažnu presudu, na koju su se žalili i optuženi i tužilaštvo.
Tužilaštvo je u žalbi tražilo veće kazne za Glavaša i pripadnike tzv. Samostalne uskočke satnije (SUS) zbog posebno teških okolnosti počinjenja krivičnog dela, a Glavaš i ostali optuženi tražili su ukidanje prvostepene presude.
Ako se vrati u Hrvatsku, Glavaš će biti uhapšen već na granici i sproveden u zatvor, a ako ostane u BiH takođe će morati da odslužiti kaznu, javlja Indeks.hr.
Hrvatska i BiH su u februaru ove godine donele izmene Sporazuma o međusobnom izvršavanju sudskih odluka kod krivičnih dela.
Posle presude Vrhovnog suda, Županijski sud u Zagrebu mora uputiti zahtev za izvršenje kazne Ministarstvu pravde u BiH, rekla je portparolka Ministarstva pravosuđa Vesna Dovranić.
Posle toga bi organi reda u BiH trebalo da privedu Branimira Glavaša, a on će dobiti izbor u kojoj zemlji želi da odsluži svoju zatvorsku kaznu.
Županijski sud u Zagrebu utvrdio je da je Glavaš pripadnicima SUS-a naredio hapšenje, mučenje i ubistva sedam srpskih civila. Ubijeni su bačeni u Dravu vezanih ruku i sa selotejp trakom zalepljenom preko usta.
Glavaš je osuđen i za mučenje i ubistvo Čedomira Vučkovića i mučenje Đorđa Petrovića u garaži osječkog Sekretarijata za narodnu odbranu, na čijem čelu je bio 1991. Glavaš je prvi hrvatski političar osuđen za ratne zločine.
(Beta)
