Oko dve milijarde evra se "opera" godišjne u Srbiji, što predstavlja pet odsto domaćeg bruto proizvoda.
U regionu je slična situacija, dok je u razvijenim zemljama taj iznos od dva do pet odsto BDP-a, izjavio je danas državni sekretar ministarstva finansija Miodrag Đidić.
Evropska unija će iz pretpristupnih fondova, uz sufinansiranje iz republičkog budžeta, uložiti oko 2,5 miliona evra u projekat unapređenja borbe protiv krivičnog dela pranja novca i finansiranja terorizma u Srbiji u idućoj godini.
Na konferenciji za novinare, po završetku dvodnevnog sastanka šefova finanijsko-obaveštajnih službi (FOS) regiona održanoj u Kragujevcu Đidić je izjavio da su u Srbiji od 2002. do 2007. godine donete samo dve presude za pranje novca, od kojih je jedna oslobađajuća, a u protekle tri godine 12, od kojih su šest pravosnažne, što se očekuje i za ostalih šest.
"Pred sudovima u Srbiji trenutno se vodi postupak protiv 52 lica za krivično delo pranje novca", naveo je Đidić i dodao da su učesnici dvodnevne regionalne konferencije FOS-a razmenili iskustva i podatke sa ciljem da unaprede regionalnu saradnju u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Delegacije FOS-a Srbije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Albanije, kao i Bugarske koja je imala status posmatrača, zaključile su da je saradnja i razmena informacija između njenih članica iznad nivoa saradnje koji zahtevaju međunarodni standardi.
Najavljeno je da će u budućnosti poseban akcenat biti stavljen na sprečavanje finansiranja terorizma.
Direktor Uprave za sprečavanje pranja novca u Srbiji Aleksandar Vujičić je ocenio da se novac "najčešće "pere" preko of-šor kompanija, ulaganja u nekretnine, građevinsku industriju i trgovinske lance",.
On je dodao "da su ti metodi promenljivi, pa je tako ranije bio veliki broj fantomskih firmi", a danas je njihov broj značajno smanjen.
Vujičić je rekao da ta Uprava godišnje ima oko 60 predmeta sa sumnjom da je reč o pranju novca.
Govoreći o rezultatima Hrvatske uprave za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma, njen predstavnik Ivan Maroš saopštio je "da je u prošloj godini otvoreno 327 predmeta na sumnju za pranje novca i finansiranje terorizma i od toga je 132 predmeta prosleđeno drugim nadležnim telima na postupanje".
"O iznosima je teško govoriti i konačan iznos opranog novca u nekoj državi jeste kada se donese pravosnažna presuda", rekao je Maroš i naglasio "da je dug put od otvaranja predmeta zbog pranja novca i finansiranja terorizma do pravosnažne presude zbog čega je veoma važna međuinstitucionalna saradnja među državama".
U Hrvatskoj je zaključno sa 2009. godinom doneto 40 presuda iz te oblasti.
(agencije/MONDO)
Evropska unija će iz pretpristupnih fondova, uz sufinansiranje iz republičkog budžeta, uložiti oko 2,5 miliona evra u projekat unapređenja borbe protiv krivičnog dela pranja novca i finansiranja terorizma u Srbiji u idućoj godini.
Na konferenciji za novinare, po završetku dvodnevnog sastanka šefova finanijsko-obaveštajnih službi (FOS) regiona održanoj u Kragujevcu Đidić je izjavio da su u Srbiji od 2002. do 2007. godine donete samo dve presude za pranje novca, od kojih je jedna oslobađajuća, a u protekle tri godine 12, od kojih su šest pravosnažne, što se očekuje i za ostalih šest.
"Pred sudovima u Srbiji trenutno se vodi postupak protiv 52 lica za krivično delo pranje novca", naveo je Đidić i dodao da su učesnici dvodnevne regionalne konferencije FOS-a razmenili iskustva i podatke sa ciljem da unaprede regionalnu saradnju u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Delegacije FOS-a Srbije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Albanije, kao i Bugarske koja je imala status posmatrača, zaključile su da je saradnja i razmena informacija između njenih članica iznad nivoa saradnje koji zahtevaju međunarodni standardi.
Najavljeno je da će u budućnosti poseban akcenat biti stavljen na sprečavanje finansiranja terorizma.
Direktor Uprave za sprečavanje pranja novca u Srbiji Aleksandar Vujičić je ocenio da se novac "najčešće "pere" preko of-šor kompanija, ulaganja u nekretnine, građevinsku industriju i trgovinske lance",.
On je dodao "da su ti metodi promenljivi, pa je tako ranije bio veliki broj fantomskih firmi", a danas je njihov broj značajno smanjen.
Vujičić je rekao da ta Uprava godišnje ima oko 60 predmeta sa sumnjom da je reč o pranju novca.
Govoreći o rezultatima Hrvatske uprave za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma, njen predstavnik Ivan Maroš saopštio je "da je u prošloj godini otvoreno 327 predmeta na sumnju za pranje novca i finansiranje terorizma i od toga je 132 predmeta prosleđeno drugim nadležnim telima na postupanje".
"O iznosima je teško govoriti i konačan iznos opranog novca u nekoj državi jeste kada se donese pravosnažna presuda", rekao je Maroš i naglasio "da je dug put od otvaranja predmeta zbog pranja novca i finansiranja terorizma do pravosnažne presude zbog čega je veoma važna međuinstitucionalna saradnja među državama".
U Hrvatskoj je zaključno sa 2009. godinom doneto 40 presuda iz te oblasti.
(agencije/MONDO)