• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Šta Srbi plaćaju "plastikom"

Prosečni korisnik platnih kartica u Srbiji živi na kredit, karticama najviše kupuje hranu i ne veruje u kupovinu na Internetu.

Tako je moderne srpske potrošačke navike ocenio menadžer kompanije Masterkard za Balkan Manuel Alekse.

Kupovina hrane debitnom karticom je na prvom mestu (58 odsto ispitanika), plaćanje komunalija na drugom, kupovina odeće na trećem, a na četvrtom mestu je plaćanje goriva na pumpama, naveo je Alekse, predstavljajući rezultate ankete "Master indeks", sprovedene na uzorku od 1.000 građana Srbije.

Alekse je, na "Masterkard akademiji" organizovanoj za novinare domaćih medija, naveo da u Srbiji 45 odsto korisnika kupuje robu i usluge karticama zato što im one omogućavaju da ih plate na rate.

Oko 44 odsto korisnika upotrebljava platnu karticu u našoj zemlji za kupovinu na odloženo, 19 odsto za podizanje gotovine na bankomatima i u bankama, a pet odsto za plaćanje lizinga automobila.

Zato što žive na kredit, 55 odsto bi volelo povećanje kreditnog limita na karticama. Popuste prilikom korišćenja tog platežnog sredstva zanima 47 odsto ispitanika, dok 17 odsto računa na povoljnosti u plaćanju turističkim aranžmanima.

Korisnici platnih kartica bi na prvom mestu želeli da na POS terminalima plaćaju porez državi, zatim taksi usluge, pa robu u trgovinskim marketima, a na četvrtom mestu bi hteli da koristeći te uređaje plaćaju usluge u restoranima, kafićima i troškove javnog prevoza.

Prema rezultatima ankete, kako je naveo Alekse, 30 odsto ispitanika smatra da u Srbiji ima dovoljno POS terminala (ima ih gotovo 70.000), pri čemu 43 odsto korisnika ima samo jednu karticu, 39 odsto ima obe kartice – i kreditnu i debitnu.

Razlog za relativno veliki broj kartica je duga tradicija kartičarstva, jer je u Srbiji još 1973. godine bila u upotrebi "dajners kartica", podsetio je Alekse.

Zanimljivo je da bi šest odsto ispitanika u Srbiji volelo da kartica bude od ekološkog materijala, osam odsto bi hteli sami da biraju boju kartice, devet odsto želi da ima fotografiju po izboru na njoj, dok četiri odsto priželjkuje da to "parče plastike" bude providno, naveo je Alekse i dodao da je većina od 54 odsto ispitanika u anketi odgovorilo da ih ne zanima kako će izgledati platna kartica.

U Srbiji 23 odsto korisnika platnih kartica plaća robu i usluge u vrednosti ispod 1.000 dinara, a 76 odsto radije koristi gotovinu za tako male iznose, dok 75 odsto više voli da karticama plaća veće iznose, a svega dva odsto i dalje koristi čekove, naveo je on i primetio da je Srbija jedina zemlja u Evropi gde su čekovi konkurencija platnim karticama.

Prosečni mesečni iznos za plaćanje karticama u Srbiji je za debitnu 40 evra, a za kreditnu karticu 90 evra, pri čemu debitnu karticu koristi 8,5 odsto ispitanika jednom mesečno, a kreditnu 3,4 odsto za mesec dana, kazao je on, napominjući da debitnu karticu za svakodnevna plaćanja koristi 16 odsto ispitanika, a kreditnu karticu četiri odsto anketiranih.

U Srbiji 75 odsto ljudi koristi Internet i to najčešće na poslu, ali samo 14 odsto njih to radi da bi obavilo elektronsku trgovinu, kazao je Alekse i preneo da 49 odsto ispitanika u Srbiji smatra da trgovina preko Interneta nije bezbedna, 33 to nije moglo sa sigurnošću da potvrdi, a svega 18 procenata smatra da jeste bezbedno.

"Tu je potrebna edukacija i to nije povezano sa mentalitetom stanovništva", ukazao je menadžer Masterkarda.

Od 1.000 anketiranih - 10 je imalo prihode manje od 8.000 dinara mesečno, ali je prosek zarade je bio oko 60.000 dinara za mesec dana, većina su bili kvalifikovani radnici, 40 odsto su bili vlasnici privatnih firmi, a 50 odsto ispitanika su bili nezaposleni, dok je 31 odsto bilo u braku, sa dvoje i više dece, naveo je Alekse.

Najviše anketiranih (31 odsto) bilo je iz Beograda, a 42 odsto su bili bili starosne dobi od 46 do 52 godine.

(Tanjug)

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image