Ukorenjena pogrešna verovanja o problemu narkomanije i dalje su prisutna u našem društvu, pokazalo je istraživanje sprovedeno u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, koje je sprovela Specijalna bolnica za bolesti zavisnosti "Vita" iz Novog Sada.
Prema rečima Milana Vlaisavljevića, autora projekta i direktora bolnice "Vita", dobijeni rezultati pozivaju na oprez i odlučnije angažovanje celokupnog društva jer postojeći rizici negativnih trendova širenja problema nisu umanjeni.
Istraživanje je pokazalo je da čak 69 odsto ispitanih roditelja u Srbiji smatra da je dovoljno informisano o problemu narkomanije, što ujedno govori i o nivou zainteresovanosti za ovu temu. Ispitani roditelji u 67 odsto slučajeva uspevaju da prepoznaju jasne pokazatelje zloupotrebe droga.
U skladu sa tim, ohrabruje podatak da narkomanija više nije tabu tema u većini porodica u Srbiji, što potvrđuje podatak da 86 odsto roditelja sa svojim tinejdžerima ima aktivnu komunikaciju na ovu temu. Dobra vest je i da bi 79 odsto roditelja potražilo stručnu pomoć u slučaju da primete problem kod deteta, a 80 odsto ispitanih roditelja branilo svom detetu kontakt sa nekim ko zloupotrebljava droge.
Što se tiče relevantnosti informacija koje roditelji poseduju, istraživanje pokazuje da su kod roditelja i dalje u velikoj meri prisutne neke od osnovnih predrasuda o narkomaniji. Tek 57 odsto smatra da se problem ne dešava samo nekom drugom, tj. da nisu potrebne neke posebne predispozicije da bi se problem narkomanije pojavio. Svaki drugi roditelj (50 odsto) smatra da narkomanija uopšte nije bolest, nego problem slabe volje, nečijeg izbora, razmaženosti i hira.
"Posledice ovakvog stava u slučaju pojave problema najčešće jeste neadekvatan pristup rešavanju problema, što dovodi do gubitka vremena i brojnih bezuspešnih pokušaja lečenja", kaže Vlaisavljević.
Najrizičnija grupa tinejdžeri od 12 do 17 godina
Svega 44 odsto je onih koji ne prave razliku između lakih i teških droga. Nejasan stav u vezi sa tim u praksi roditelje najčešće čini podložnijim manipulacijama i 'gledanjem kroz prste', što može da značajno poveća rizik od razvoja problema.Među tipične predrasude spada i razmišljanje da je narkomanija neizlečiva. Istraživanje "Vite" pokazuje da samo 44 odsto roditelja u Srbiji smatra da je narkomanija izlečiva. Predrasude na ovom nivou, produžavaju momenat odluke onima kojima se problem desio da krenu sa lečenjem, a kasnije otežava i resocijalizaciju, ako društvo ne prihvata, ne veruje u mogućnost nečijeg povratka u normalne životne tokove.
Takođe, informacije koje roditelji poseduju im neće pomoći u značajnijoj meri da prepoznaju neke od osnovnih pribora za zloupotrebu marihuane (svega 27 odsto prepoznaje) i heroina (svega 19 odsto).
Što se tiče izvora informisanja, roditelji se ubedljivo najviše informišu o narkomaniji putem medija (49 odsto), a 25 odsto njih izvor informacija nalazi među prijateljima. Iznenađuje veoma nizak procenat informisanja od strane lekara - svega u devet odsto slučajeva i škole, svega pet odsto.
Dostupnost droge u savremenom društvu najveći je generator širenja narkomanije, a najrizičnija uzrasna grupa su tinejdžeri od 12 do 17 godina, kada se i dešava više od dve trećine prvih kontakata sa drogom.
U tom periodu posebno je izražena radoznalost da se probaju i istraže nova iskustva, kao i potreba da se bude prihvaćen u društvu, što detetu povećava rizik od pogrešnog izbora. Zato je od presudnog značaja njihova pravovremena informisanost i pripremljenost.
(MONDO)