Renoviranje i proširenje Zoološkog vrta na Kalemegdanu, koji je od nedavno pod upravom grada Beograda, počeće na proleće, rečeno je Tanjugu u nadležnim institucijama.
Član Gradskog veća Dejan Mali rekao je da će grad završiti formalno preuzimanje ZOO vrta za mesec dana, a da je u toku izrada planova za unapređenje te oaze u srcu prestonice.
Prema njegovim rečima, "Vrt dobre nade" treba da bude proširen na Donji grad, a da pritom ne budu ugrožena eventualna arheološka nalazišta na Beogradskoj tvrđavi.
"Radovi na proširenju obavljaće se samo na površini, bez nekih dubljih iskopavanja koja bi mogla da oštete tragove istorije", istakao je Mali i dodao da je, pored proširenja, planirano da se poboljšaju uslovi boravka životinja u ZOO vrtu.
Mali je naveo da će biti otvorena ambulanta za životinje, da će se preurediti životni prostor za neke stanovnike vrta, kao i da je planirano da se kavezi zamene staklenim ogradama.
"Preuređenje vrta počeće naredne godine, nakon dodele budžetskih sredstava, a pre svega, potrebno je da se izaberu upravni organi ZOO vrta", rekao je on i dodao da nije u planu izmena upravljačke strukture i zaposlenih u tom preduzeću.
Dugogodišnji upravnik Zoološkog vrta Vuk Bojović ocenio je u izjavi Tanjugu da će prelazak vrta pod upravu grada doneti samo pozitivne promene.
"Budući da je Vrt dobre nade jedna od najpopularnijih turističkih destinacija u prestonici Srbije, potrebno je ulagati u njegovo uređenje, što očekujemo da grad i uradi", rekao je Bojović.
On je istakao da povećanje površine ZOO vrta nije proširenje, već vraćanje na granice koje je imao pre Drugog svetskog rata, podsetivši da se vrt tada prostirao na 14 hektara zemljišta.
"Očekujem da se vrt vrati na predratnu površinu, jer se već godinama priča o tome, a formirane su i gradske komisije koje se bave tim projektom", dodao je Bojović i podsetio da je zahtev za proširenje ZOO vrta podnela i Asocijacija zooloških vrtova iz Evrope, nakon posete Beogradu.
Nakon proširenja, vrt će moći da smesti više stanovnika i ugosti nove retke vrste životinja, rekao je Bojović i najavio da će neobični primerci stizati iz svih krajeva sveta.
"Dovešćemo krokodila sa Kube, foke sa Bajkala, žderavca iz Rusije, ženku sibirskog tigra, retke vrste ptica iz Tirgistana i tako od Vrta dobre nade napraviti životinjsku oazu sa vrstama koje ne mogu da se vide u državam u okruženju", kazao je Bojović.
Taj "dragulj na prstenu Beograda", kako ga je nazvao Bojović, otvorio je pre 74 godine tadašnji gradonačelnik Vlada lić, a prostirao se na 3,5 hektara i u njemu su živele velike mačke, medvedi, vukovi, primati, ptice i egzotični biljojedi.
Kasnije je vrt proširen na površinu od 14 hektara i toliki je dočekao Drugi svetski rat, ali u toku bombardovanja 1941. i 1944. godine razoren i poginule su skoro sve životinje.
Zbog razaranja i smanjenja broja eksponata, zoološki vrt je smanjen na sedam hektara, koliko zauzima i danas, a u njemu trenutno živi oko 2.000 životinja.
(Tanjug)
Prema njegovim rečima, "Vrt dobre nade" treba da bude proširen na Donji grad, a da pritom ne budu ugrožena eventualna arheološka nalazišta na Beogradskoj tvrđavi.
"Radovi na proširenju obavljaće se samo na površini, bez nekih dubljih iskopavanja koja bi mogla da oštete tragove istorije", istakao je Mali i dodao da je, pored proširenja, planirano da se poboljšaju uslovi boravka životinja u ZOO vrtu.
Mali je naveo da će biti otvorena ambulanta za životinje, da će se preurediti životni prostor za neke stanovnike vrta, kao i da je planirano da se kavezi zamene staklenim ogradama.
"Preuređenje vrta počeće naredne godine, nakon dodele budžetskih sredstava, a pre svega, potrebno je da se izaberu upravni organi ZOO vrta", rekao je on i dodao da nije u planu izmena upravljačke strukture i zaposlenih u tom preduzeću.
Dugogodišnji upravnik Zoološkog vrta Vuk Bojović ocenio je u izjavi Tanjugu da će prelazak vrta pod upravu grada doneti samo pozitivne promene.
"Budući da je Vrt dobre nade jedna od najpopularnijih turističkih destinacija u prestonici Srbije, potrebno je ulagati u njegovo uređenje, što očekujemo da grad i uradi", rekao je Bojović.
On je istakao da povećanje površine ZOO vrta nije proširenje, već vraćanje na granice koje je imao pre Drugog svetskog rata, podsetivši da se vrt tada prostirao na 14 hektara zemljišta.
"Očekujem da se vrt vrati na predratnu površinu, jer se već godinama priča o tome, a formirane su i gradske komisije koje se bave tim projektom", dodao je Bojović i podsetio da je zahtev za proširenje ZOO vrta podnela i Asocijacija zooloških vrtova iz Evrope, nakon posete Beogradu.
Nakon proširenja, vrt će moći da smesti više stanovnika i ugosti nove retke vrste životinja, rekao je Bojović i najavio da će neobični primerci stizati iz svih krajeva sveta.
"Dovešćemo krokodila sa Kube, foke sa Bajkala, žderavca iz Rusije, ženku sibirskog tigra, retke vrste ptica iz Tirgistana i tako od Vrta dobre nade napraviti životinjsku oazu sa vrstama koje ne mogu da se vide u državam u okruženju", kazao je Bojović.
Taj "dragulj na prstenu Beograda", kako ga je nazvao Bojović, otvorio je pre 74 godine tadašnji gradonačelnik Vlada lić, a prostirao se na 3,5 hektara i u njemu su živele velike mačke, medvedi, vukovi, primati, ptice i egzotični biljojedi.
Kasnije je vrt proširen na površinu od 14 hektara i toliki je dočekao Drugi svetski rat, ali u toku bombardovanja 1941. i 1944. godine razoren i poginule su skoro sve životinje.
Zbog razaranja i smanjenja broja eksponata, zoološki vrt je smanjen na sedam hektara, koliko zauzima i danas, a u njemu trenutno živi oko 2.000 životinja.
(Tanjug)
