Epidemija gojaznosti, koja je počela osamdesetih, nije zaobišla ni nas: svaka druga odrasla osoba i svako peto dete imaju problema sa viškom kilograma.
Prema podacima Ministarstva zdravlja, u Srbiji je 18 odsto populacije gojazno, a još 33 odsto ima prekomernu težinu. Inače, po tipologiji postoje gojazni ljudi i oni koji su predgojazni (prekomerno uhranjeni), a svi zajedno čine grupu stanovništva sa prekomernom telesnom težinom. Epidemija gojaznosti započela je osamdesetih godina prošlog veka, a poslednjih godina poprimila je zabrinjavajuće razmere.
Dr Ljubomir Pfaf, naš poznati nutricionista, kaže za "Press" da su mu šezdesetih godina kada je počeo da se bavi ovom problematikom pacijenti dolazili zbog problema sa viškom kilograma iz estetskih razloga. Tada je bilo i dve trećine manje gojaznih nego danas kada se prekomerna težina tretira kao ozbiljno oboljenje.
"Gojaznost je postala pandemija u 21. veku što znači da obuhvata sve, a naročito decu koja postaju gojazna. Zbog mišljenja da je 'debelo dete zdravo dete', kod mladih se naročito stvaraju velike komplikacije, jer gojaznost vodi u šećernu bolest. Odraslima prete i razna druga oboljenja, kao što su bolesti srca, krvnih sudova i celog organizma", objašnjava dr Pfaf za "Press".
On potvrđuje da se većina ljudi ugoji krajem godine i početkom sledeće, jer je uvreženo mišljenje da tokom tih praznika treba ili makar može da se jede i pije u neograničenim količinama. Slično se ponašamo i tokom cele godine i ne vodimo računa šta, koliko i na koji način jedemo. Jedan od razloga ogromnog broja gojaznih u Srbiji jeste i pad životnog standarda, koji direktno utiče i na kvalitet namirnica koje konzumiramo, zbog čega smo devedesetih imali nagli porast broja građana sa viškom kilograma.
Dr Jelena Kašanin iz Centra za higijenu i humanu ekologiju Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" podseća da su podaci o uhranjenosti odraslog stanovništva u poslednjem istraživanju, koje je kod nas rađeno 2006. godine, pokazali da svaka druga odrasla osoba u Srbiji ima prekomernu telesnu masu (54,4 odsto) - 36,2 odsto odrasle populacije je prekomerno uhranjeno, a 18,3 odsto gojazno. Najveći problem trenutno je ogroman broj dece sa prekomernom telesnom masom, a alarmantno je to što procenti ne pokazuju tendenciju pada. Umereno gojaznih i gojaznih u populaciji dece i omladine uzrasta od 7 do 19 godina 2006. bilo je 18 procenata, što predstavlja značajan porast u odnosu na 2000. godinu, kada je takvih bilo 12,6 odsto.
"Kao što se radi u nekim zemljama EU, i kod nas bi trebalo da se povede računa o tome šta od hrane nude kiosci i pekare koje se nalaze u blizini škola, a i sami roditelji trebalo bi da obrate pažnju na to šta njihovo dete jede za vreme velikog odmora. Uz njihovu pomoć i pomoć škole, i deca bi brzo prihvatila pravilnu ishranu" kaže dr Kašanin za "Press".
Porast broja umereno gojazne i gojazne dece u Srbiji posledica je loših navika u ishrani i nedovoljne fizičke aktivnosti. Jedan od razloga je i što deca danas mnogo više vremena provode ispred kompjutera i televizora a manje u fizičkim aktivnostima. To potvrđuju i podaci koji govore da je 2000. godine broj dece koja svakodnevno gledaju televiziju ili sede ispred kompjutera bio 9,7 odsto da bi u 2006. godini taj broj značajno porastao na 28,2 procenta, a danas je sigurno još i veći budući da skoro i da nema deteta koje ne gleda televiziju ili koristi kompjuter od najranijih dana. Osim toga, sa polaskom u školu deci postaju interesantne pekare i kiosci brze hrane i na taj način često zamenjuju obroke koje bi trebalo da imaju kod kuće.
"Vremenom i roditelji prihvataju ovakav, brz način ishrane njihove dece ne razmišljajući o posledicama. Gojazna deca često ostaju gojazna i u kasnijem životnom dobu", upozorava dr Kašanin.
Zbog praznika teži od tri do pet kilograma
Sva istraživanja pokazuju da tokom novogodišnjih i božićnih praznika toliko neumereno jedemo i pijemo da u novu godinu zakoračimo od tri do pet kilograma teži. Samo za dva dana tokom Badnjeg dana i Božića unesemo oko 6.000 kalorija i to ako pazimo šta jedemo, a kako se tih dana veoma malo krećemo, sav nepotrošen višak pretvara se u salo.
Šta preporučuju lekari
- Smanjiti potrošnju bezalkoholnih pića jer sadrže velike količine šećera
- Smanjiti potrošnju grickalica i slatkiša
- Redovno dnevno unositi nekoliko "porcija" voća, povrća i vode
- Redovno šetati i hodati bar 30 minuta dnevno
- Smanjiti promociju (reklame) lepo upakovanih proizvoda koji sadrže zasićene ugljene hidrate
- Smanjiti prodaju i navike dece da za užinu jedu samo vrlo slatka (šećerom, uljem, mašću) prelivena peciva
(MONDO)