Zaposlenje najteže nalaze mlađi od 30 godina i stariji od 50, osobe s invaliditetom i Romi, kažu u filijali NSZ u Sremskoj Mitrovici.
Podaci Filijale Nacionalne službe zapošljavanja za Sremski okrug pokazuju da je stopa nezaposlenosti u Sremskom okrugu uvećana potkraj oktobra, u odnosu na decembar prethodne godine, na 28,03 odsto, sa 26,8 procenata.
Sluđba je registrovala krajem oktobra ove godine na gradskom području Sremske Mitrovice 6.565 nezaposlenih lica, a do posla najteže dolaze ljudi mlađi od 30 godina i lica starija od 50 godina, osobe s invaliditetom i Romi.
Na lokalnom tržištu rada nedostaju, inače, gradevinski radnici i inženjeri te struke, zatim veterinari i farmaceuti, kao i profesori matematike, fizike, engleskog i nemačkog jezika.
U Filijali upozoravaju na neuskladenost potreba poslodavaca i sistema obrazovanja.Postojeći obrazovni sistem još daje kadrove za preduzeća, koja su u tom kraju prestala da postoje, kao što su Fabrika celuloze i papira "Matroz", "Mitrovačka industrija ventila", Industrijska klanica i fabrika konzervi "Mitros", Građevinsko-industrijsko preduzeće "Proleter", Fabrika namaštaja i unutrašnje dekoracije "1. Novembar", "Šećerana" ili Fabrika obuće "Diana" i Industrijska konfekcija "Sirmodeks".
O neusklađenosti potrebe poslodavaca i sistema obrazovanja govori i podatak da strane kompanije koje su otvorile vlastite pogone same organizuju obuku za kadrove koji su im potrebni.
(Tanjug)
Sluđba je registrovala krajem oktobra ove godine na gradskom području Sremske Mitrovice 6.565 nezaposlenih lica, a do posla najteže dolaze ljudi mlađi od 30 godina i lica starija od 50 godina, osobe s invaliditetom i Romi.
Na lokalnom tržištu rada nedostaju, inače, gradevinski radnici i inženjeri te struke, zatim veterinari i farmaceuti, kao i profesori matematike, fizike, engleskog i nemačkog jezika.
U Filijali upozoravaju na neuskladenost potreba poslodavaca i sistema obrazovanja.Postojeći obrazovni sistem još daje kadrove za preduzeća, koja su u tom kraju prestala da postoje, kao što su Fabrika celuloze i papira "Matroz", "Mitrovačka industrija ventila", Industrijska klanica i fabrika konzervi "Mitros", Građevinsko-industrijsko preduzeće "Proleter", Fabrika namaštaja i unutrašnje dekoracije "1. Novembar", "Šećerana" ili Fabrika obuće "Diana" i Industrijska konfekcija "Sirmodeks".
O neusklađenosti potrebe poslodavaca i sistema obrazovanja govori i podatak da strane kompanije koje su otvorile vlastite pogone same organizuju obuku za kadrove koji su im potrebni.
(Tanjug)
