Nemačka je od proleća, nakon uvođenja bezviznog režima za građane Srbije i Makedonije, registrovala više hiljada molbi za azil srpskih i makedonskih građana.
Azilanti su motivisani ekonomskim razlozima, a nedavno ukidanje viza za građane BiH i Albanije bi taj broj mogao da poveća, piše danas slovenački dnevnik Delo.
"U prvih jedanaest meseci 2010. godine je u Nemačkoj zatražilo azil 4.218 državljana Srbije i 2.319 državljana Makedonije", navodi Delo u izveštaju iz Berlina, i dodaje da je "takvih molbi godinu dana pre bilo samo 581 odnosno 109".
Prema Delu, koje se poziva na zvanične podatke Nemačke "u poslednjim mesecima prošle godine su srpski i makedonski državljani na prva dva mesta ispred Avganistanaca, Iračana i Iranaca".
"Podnosioci molbi skoro bez izuzetka ne ispunjavaju uslove za azil, jer nisu politički, etnički ili verski progonjeni", piše Delo i ističe nemačku tvrdnju da su "razlozi za njihovu želju pre svega ekonomsko-socijalni".
Nemačka, takođe, navodi da mnogi koji doputuju sa turističkim vizama traže azil i iskorišćavju činjenicu da ta država nakon odbijanja zahteva celim porodicama plaća troškove za povratak u matičnu zemlju čime dobijaju značajnu materijalnu korist.
A, mnogi su "u svojoj domovini i meta prevaranata, koji im za novac obećavaju bolji život u Nemačkoj, posao ili barem srazmerno povoljan azil".
List navodi da je ministar unutrašnjih poslova Bavarske Joakim Herman navodeći ove primere "zloupotrebe instituta azila" zapretio "ponovnim uvođenjem viza u koliko ne bude kraj takvom ponašanju".
Slična upozorenja dolaze i iz drugih zemalja Evropske unije (EU) kao što je Belgija, ali Delo ocenjuje da je pretnje o ponovnom uvođenju viza teško ostvariti, jer bi se na evropskom nivou o tome prvo morala postići saglasnost.
Uvodeći bezvizni režim za državljane država na Balkanu, EU je kao uslov postavila da se on odnosi samo na turistička putovanja, a ne u svrhu zapošljavanja ili traženja azila. Sa ovim i drugim ograničenjima su matične države bile dužne da upoznaju svoje građane, kao i da spreče njihovo drugačije ponašanje koje ide na štetu onih, koji uslove EU poštuju, navodi slovenački list.
(Beta)
"U prvih jedanaest meseci 2010. godine je u Nemačkoj zatražilo azil 4.218 državljana Srbije i 2.319 državljana Makedonije", navodi Delo u izveštaju iz Berlina, i dodaje da je "takvih molbi godinu dana pre bilo samo 581 odnosno 109".
Prema Delu, koje se poziva na zvanične podatke Nemačke "u poslednjim mesecima prošle godine su srpski i makedonski državljani na prva dva mesta ispred Avganistanaca, Iračana i Iranaca".
"Podnosioci molbi skoro bez izuzetka ne ispunjavaju uslove za azil, jer nisu politički, etnički ili verski progonjeni", piše Delo i ističe nemačku tvrdnju da su "razlozi za njihovu želju pre svega ekonomsko-socijalni".
Nemačka, takođe, navodi da mnogi koji doputuju sa turističkim vizama traže azil i iskorišćavju činjenicu da ta država nakon odbijanja zahteva celim porodicama plaća troškove za povratak u matičnu zemlju čime dobijaju značajnu materijalnu korist.
A, mnogi su "u svojoj domovini i meta prevaranata, koji im za novac obećavaju bolji život u Nemačkoj, posao ili barem srazmerno povoljan azil".
List navodi da je ministar unutrašnjih poslova Bavarske Joakim Herman navodeći ove primere "zloupotrebe instituta azila" zapretio "ponovnim uvođenjem viza u koliko ne bude kraj takvom ponašanju".
Slična upozorenja dolaze i iz drugih zemalja Evropske unije (EU) kao što je Belgija, ali Delo ocenjuje da je pretnje o ponovnom uvođenju viza teško ostvariti, jer bi se na evropskom nivou o tome prvo morala postići saglasnost.
Uvodeći bezvizni režim za državljane država na Balkanu, EU je kao uslov postavila da se on odnosi samo na turistička putovanja, a ne u svrhu zapošljavanja ili traženja azila. Sa ovim i drugim ograničenjima su matične države bile dužne da upoznaju svoje građane, kao i da spreče njihovo drugačije ponašanje koje ide na štetu onih, koji uslove EU poštuju, navodi slovenački list.
(Beta)