Srbi na hranu troše dve petine plate, za 20 odsto više nego komšije a čak 60 odsto više nego razvijene zemlje EU, kažu u Institutu za istraživanje tržišta.
Prosečno (tročlano) domaćinstvo u Srbiji potroši oko 56 odsto prihoda na pokriće osnovnih životnih troškova - hrane, stanovanja i komunalija, što ukazuje na visok stepen siromaštva u zemlji, ocenio je danas ekonomista Saša Đogović.
On je, na konferenciji za novinare Instituta za tržišna istraživanja (IZIT), rekao da je samo na hranu i bezalkoholna pića u trećem kvartalu prošle godine odlazilo 41,1 odsto primanja.
To je znatno iznad proseka u razvijenim zemljama Evropske unije, u kojima prosečna domaćinstva na te proizvode izdvajaju mesečno oko 15 procenata primanja.
Po ovome parametru, Srbija je slabija i od Bugarske u kojoj je prosečno domaćinstvo na potrebe ishrane usmeravalo 34,7 odsto mesečnih primanja, dodao je Đogović.
On je ukazao da prosečno tročlano domaćinstvo u Srbiji više izdvaja za alkoholna pića i duvan (4,5 odsto primanja), nego za zdravstvo (4,4 odsto) ili obrazovanje (svega 0,7 odsto zarade).
"Zdravstvo i školstvo su dva stuba jedne nacije i od stepena razvijenosti i stabilnosti ovih stubova zavisi dalja prespektiva, ne samo ekonomskog, nego ukupnog razvoja društva", naglasio je Đogović.
Prema njegovim rečima, zemlja sa slabim zdravstvenim i edukativnim performansama stanovništva ne može da računa na održiv privredni i celokupni razvoj jer nema sopstvene zdrave ljudske resurse ili su oni veoma malobrojni.
U takvim zemljama, među kojima je i Srbija, moralne vrednosti su na dnu vrednosnih parametra, dok su na vrhu lestvice prioriteta politikanstvo i osrednjost, protkani odstustvom odgovornosti, smatra Đogović.
(Tanjug)
On je, na konferenciji za novinare Instituta za tržišna istraživanja (IZIT), rekao da je samo na hranu i bezalkoholna pića u trećem kvartalu prošle godine odlazilo 41,1 odsto primanja.
To je znatno iznad proseka u razvijenim zemljama Evropske unije, u kojima prosečna domaćinstva na te proizvode izdvajaju mesečno oko 15 procenata primanja.
Po ovome parametru, Srbija je slabija i od Bugarske u kojoj je prosečno domaćinstvo na potrebe ishrane usmeravalo 34,7 odsto mesečnih primanja, dodao je Đogović.
On je ukazao da prosečno tročlano domaćinstvo u Srbiji više izdvaja za alkoholna pića i duvan (4,5 odsto primanja), nego za zdravstvo (4,4 odsto) ili obrazovanje (svega 0,7 odsto zarade).
"Zdravstvo i školstvo su dva stuba jedne nacije i od stepena razvijenosti i stabilnosti ovih stubova zavisi dalja prespektiva, ne samo ekonomskog, nego ukupnog razvoja društva", naglasio je Đogović.
Prema njegovim rečima, zemlja sa slabim zdravstvenim i edukativnim performansama stanovništva ne može da računa na održiv privredni i celokupni razvoj jer nema sopstvene zdrave ljudske resurse ili su oni veoma malobrojni.
U takvim zemljama, među kojima je i Srbija, moralne vrednosti su na dnu vrednosnih parametra, dok su na vrhu lestvice prioriteta politikanstvo i osrednjost, protkani odstustvom odgovornosti, smatra Đogović.
(Tanjug)