Hrvatsko državno tužilaštvo podići će optužnicu protiv Aleksandra Vasiljevića, general-majora JNA i načelnika Uprave bezbednosti SSNO.
Optužnica će biti podignuta zbog iznuđivanje dokaza od hrvatskih zarobljenika, među ostalim i Tihomira Purde, piše "Večernji list".
List piše da se Vasiljević goni zbog osnivanja logora po Srbiji u koje su odvođeni hrvatski ratni zarobljenici, a da je sam postupak prikupljanja, odnosno iznuđivanja dokaza koji su služili kao argument srpskom tužilaštvu protiv Purde razlog zašto hrvatsko tužilaštvo nije otvaralo postupak protiv Purde, čije izručenje Srbija traži od BiH zbog ratnog zločina u Vukovaru 1991.
Deo javnosti smatra da je hrvatsko tužilaštvo moglo otvoriti spis protiv Purde, pa bi se na osnovu njega od BiH zahtevalo njegovo izručenje, a onda bi, jer nema nikakvih dokaza da bi Purda počinio ratni zločin, sud ionako doneo oslobađajuću presudu.
U tužilaštvu smatraju da bi time legalizovali takozvane dokaze kojima barata Tužilaštvo za ratne zločine Srbije, a reč je, kako navodi hrvatski list, o iskazima koji su u logorima uzeti od ratnih zarobljenika i koji su dati pod prisilom.
Purda je završio u zarobljeništvu i bio sproveden u logor u Begejcima, u Vojvodini, u kome je maltretiran, mučen i prisiljavan na određene izjave, pa je tako nastao postupak protiv njega i njegovog komandira Petra Janjića Tromblona i saborca Danka Maslova, piše list.
Hrvatsko tužilaštvo tereti Vasiljevića da je od oktobra 1991. do maja 1992. u Srbiji, na poljoprivrednom imanju u Begejcima u blizini Stajićeva, osnovao logor za ratne zarobljenike.
U istražnom zahtevu navodilo se da je, prema Vasiljevićevom nalogu, određena unutrašnja struktura logora, sistem komandovanja i obezbeđenja, a da su u skladu s njegovom naredbom po tom modelu osnovani i logori Stajićevo, Sremska Mitrovica i Niš.
Navodi se da je u tim logorima bilo zatvoreno najmanje 3.000 osoba zarobljenih na području Osijeka, Vukovara i Vinkovaca.
Zarobljenici su pripadnici hrvatskih formacija, civili, žene, maloletnici i starci, koji su, prema navodima hrvatskog lista, podvrgnuti mukama.
Kako je taj istražni postupak protiv Vasiljevića okončan, sledi pisanje optužnice protiv nekadašnjeg načelnika Uprave bezbednosti koji je bio odgovoran za logore, izjavila je za "Večernji list" Davorka Radalj iz Odeljenja za ratne zločine hrvatskog tužilaštva.
Kako se u postupku protiv Vasiljevića iznuđivanje iskaza tretira kao ratni zločin, tužioci nisu mogli uzeti takve izjave kao argument za otvaranje spisa protiv bilo koga.
Upravo su to argumenti kojima u slučaju Purda raspolaže Tužilaštvo za ratne zločine u Srbiji, a kako im je iz Hrvatske nedavno stigao materijal s izjavama 30-ak svedoka koji govore o Purdinoj nevinosti, srpski tužioci trebalo bi da odustanu od krivičnog gonjenja, piše list.
(Tanjug)
List piše da se Vasiljević goni zbog osnivanja logora po Srbiji u koje su odvođeni hrvatski ratni zarobljenici, a da je sam postupak prikupljanja, odnosno iznuđivanja dokaza koji su služili kao argument srpskom tužilaštvu protiv Purde razlog zašto hrvatsko tužilaštvo nije otvaralo postupak protiv Purde, čije izručenje Srbija traži od BiH zbog ratnog zločina u Vukovaru 1991.
Deo javnosti smatra da je hrvatsko tužilaštvo moglo otvoriti spis protiv Purde, pa bi se na osnovu njega od BiH zahtevalo njegovo izručenje, a onda bi, jer nema nikakvih dokaza da bi Purda počinio ratni zločin, sud ionako doneo oslobađajuću presudu.
U tužilaštvu smatraju da bi time legalizovali takozvane dokaze kojima barata Tužilaštvo za ratne zločine Srbije, a reč je, kako navodi hrvatski list, o iskazima koji su u logorima uzeti od ratnih zarobljenika i koji su dati pod prisilom.
Purda je završio u zarobljeništvu i bio sproveden u logor u Begejcima, u Vojvodini, u kome je maltretiran, mučen i prisiljavan na određene izjave, pa je tako nastao postupak protiv njega i njegovog komandira Petra Janjića Tromblona i saborca Danka Maslova, piše list.
Hrvatsko tužilaštvo tereti Vasiljevića da je od oktobra 1991. do maja 1992. u Srbiji, na poljoprivrednom imanju u Begejcima u blizini Stajićeva, osnovao logor za ratne zarobljenike.
U istražnom zahtevu navodilo se da je, prema Vasiljevićevom nalogu, određena unutrašnja struktura logora, sistem komandovanja i obezbeđenja, a da su u skladu s njegovom naredbom po tom modelu osnovani i logori Stajićevo, Sremska Mitrovica i Niš.
Navodi se da je u tim logorima bilo zatvoreno najmanje 3.000 osoba zarobljenih na području Osijeka, Vukovara i Vinkovaca.
Zarobljenici su pripadnici hrvatskih formacija, civili, žene, maloletnici i starci, koji su, prema navodima hrvatskog lista, podvrgnuti mukama.
Kako je taj istražni postupak protiv Vasiljevića okončan, sledi pisanje optužnice protiv nekadašnjeg načelnika Uprave bezbednosti koji je bio odgovoran za logore, izjavila je za "Večernji list" Davorka Radalj iz Odeljenja za ratne zločine hrvatskog tužilaštva.
Kako se u postupku protiv Vasiljevića iznuđivanje iskaza tretira kao ratni zločin, tužioci nisu mogli uzeti takve izjave kao argument za otvaranje spisa protiv bilo koga.
Upravo su to argumenti kojima u slučaju Purda raspolaže Tužilaštvo za ratne zločine u Srbiji, a kako im je iz Hrvatske nedavno stigao materijal s izjavama 30-ak svedoka koji govore o Purdinoj nevinosti, srpski tužioci trebalo bi da odustanu od krivičnog gonjenja, piše list.
(Tanjug)
