Samostalni sindikat zaposlenih u bankama, osiguravajućim društvima i drugim finansijskim organizacijama Srbije - BOFOS organizovao je obuku za sindikalne predstavnike u tim institucijama, kako bi zaposlene obučili da se izbore sa mobingom.
Obuka se sprovodi u okviru projekta "Mreža za zdravlje i sigurnost na radu", i pohađa je 80 polaznika.
Cilj obuke bio je upoznavanje sa zakonskim okvirima, ali i ukazivanje zaposlenima kako da prepoznaju mobing i provere da li je poslodavac ispunio zakonske obaveze prema njima, rekla je predsednica BOFOS-a Mara Erdelj na konferenciji za novinare.
Erdelj je navela da su sindikalni predstavnici tokom obuke upoznati sa činjenicom da Zahtev za pokretanje postupka za zaštitu od zlostavljanja mogu podneti i u roku od šest meseci od dana kada se zlostavljanje dogodilo, kao i da zbog toga ne mogu dobiti otkaz ili biti premešteni na neko drugo za njih nepovoljno rdno mesto.
Ona je objasnila da je za žrtvu mobinga najbitnije da sakuplja sopstvenu dokumentaciju - "dnevnik mobinga" i da beleži osećanja kada god se dogodi zlostavljanje i da sačuva svaki faks ili mejl koji bi je uznemirio, a koji dobije od poslodavca.
Prema njenim rečima, u poslednjih nekoliko meseci sindikat je posredovao u više slučajeva mobinga kao medijator, a jedan slučaj je rešen sporazumom, kojim se mober obavezuje da, ukoliko ponovi ponašanje u narednih šest meseci, može da dobije otkaz.
"Sve finansijske institucije bore se za udeo na tržištu i ostvarivanje većih prihoda, smanjenjem troškova i broja zaposlenih, što dovodi do otkaza i preopterećenosti onih koji su zadržali radno mesto, kao i do narušavanja profesionalnog integriteta i mobinga", objasnila je Erdelj.
Pravni savetnik u Agenciji za mirno rešavanje radnih sporova Olga Kićanović istakla je da je donošenje Zakona o zaštiti od zlostavljanja na radu, koji su prihvatili i sindikati i poslodavci, dobar put stabilizaciji tržišta rada.
Kićanović je objasnila da kada je mobing na radnom mestu u pitanju, ide se ka tome da se izbegne da slučaj stigne na sud, već da se svi sporovi reše "u kući", jer to doprinosi harmonizaciji odnosa poslodavac - zaposleni.
Ukazujući da je mobing podjednako zastupljen i u državnom i u privatnom sektoru, ona je navela da mobing najčešće vrši srednji menadžment prema zaposlenima, jer nisu svesni da je radnik, koji mora biti zadovoljan i motivisan da dobro radi, najvažniji i da od toga svi imaju koristi.
(Tanjug)
Cilj obuke bio je upoznavanje sa zakonskim okvirima, ali i ukazivanje zaposlenima kako da prepoznaju mobing i provere da li je poslodavac ispunio zakonske obaveze prema njima, rekla je predsednica BOFOS-a Mara Erdelj na konferenciji za novinare.
Erdelj je navela da su sindikalni predstavnici tokom obuke upoznati sa činjenicom da Zahtev za pokretanje postupka za zaštitu od zlostavljanja mogu podneti i u roku od šest meseci od dana kada se zlostavljanje dogodilo, kao i da zbog toga ne mogu dobiti otkaz ili biti premešteni na neko drugo za njih nepovoljno rdno mesto.
Ona je objasnila da je za žrtvu mobinga najbitnije da sakuplja sopstvenu dokumentaciju - "dnevnik mobinga" i da beleži osećanja kada god se dogodi zlostavljanje i da sačuva svaki faks ili mejl koji bi je uznemirio, a koji dobije od poslodavca.
Prema njenim rečima, u poslednjih nekoliko meseci sindikat je posredovao u više slučajeva mobinga kao medijator, a jedan slučaj je rešen sporazumom, kojim se mober obavezuje da, ukoliko ponovi ponašanje u narednih šest meseci, može da dobije otkaz.
"Sve finansijske institucije bore se za udeo na tržištu i ostvarivanje većih prihoda, smanjenjem troškova i broja zaposlenih, što dovodi do otkaza i preopterećenosti onih koji su zadržali radno mesto, kao i do narušavanja profesionalnog integriteta i mobinga", objasnila je Erdelj.
Pravni savetnik u Agenciji za mirno rešavanje radnih sporova Olga Kićanović istakla je da je donošenje Zakona o zaštiti od zlostavljanja na radu, koji su prihvatili i sindikati i poslodavci, dobar put stabilizaciji tržišta rada.
Kićanović je objasnila da kada je mobing na radnom mestu u pitanju, ide se ka tome da se izbegne da slučaj stigne na sud, već da se svi sporovi reše "u kući", jer to doprinosi harmonizaciji odnosa poslodavac - zaposleni.
Ukazujući da je mobing podjednako zastupljen i u državnom i u privatnom sektoru, ona je navela da mobing najčešće vrši srednji menadžment prema zaposlenima, jer nisu svesni da je radnik, koji mora biti zadovoljan i motivisan da dobro radi, najvažniji i da od toga svi imaju koristi.
(Tanjug)