• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Na "crno" radi 35 do 40 odsto građana

Između 35 i 40 odsto građana Kruševca, Loznice i Subotice radi u neformalnoj, odnosno "sivoj" ekonomiji, rezultati su istraživanja projekta koji finasira EU, posredstvom delegacije Unije u Srbiji.

Pored mladih, najveće učešće u neformalnoj ekonomiji u ovim gradovima imaju stariji radnici, koji su u tranziciji, nakon privatizacije i stečaja, ostali bez posla, saopšteno je danas na konferenciji za novinare, povodom rezultata istraživanja koje implementira italijanska organizacija "Progetto Sviluppo CGIL" u saradnji sa sindikalnim organizacijama u Srbiji.

"Od tri istraživane delatnosti, najveći broj ljudi radi `na crno` u građevinarstvu, slede ugostiteljstvo i turizam, a zatim trgovina", rekao je jedan od članova istraživačkog tima ispred UGS "Nezavisnost" Zoran Ristić.

Istraživanje je pokazalo i da su radnici u neformalnoj ekonomiji najviše eksploatisani i najmanje zaštićeni i da njihova stalna borba za preživljavanje ugrožava dostojanstvo i pristojan život, jedna je od ocena iznetih u zaključku ovog istraživanja.

Najveći broj učesnika u neformalnoj ekonomiji u gradovima obuvhaćenim istraživanjem spada u kategoriju neregistrovanog ili neprijavljenog rada.

Ovo istraživanje je još jednom potvrdilo da se o neformalnoj ekonomiji mnogo priča, jer su gotovo svi ispitanici upoznati sa negativnim efektima njene pojave, ali se malo šta radi na njenom iskorenjivanju, jedan je od zaključaka projekta.

Na pitanje, šta najviše doprinosi pojavi i održavanju odnosno jačanju neformalne ekonomije, među odgovorima ispitanika posebno se izdvajaju - "loše stanje u državi - opšta ekonomska situacija", "država", "neefikasnost vlade", "političari", "politička nestabilnost", "stranačke veze u vlasti", "nizak životni standard", "velike obaveze prema državi - porezi i doprinosi", "male stimulacije za zapošljavanje", "kriminal, mito i korupcija", "uvoz svega - monopol uvoza", "roba iz Novog Pazara", "ulična prodaja"...

Veliki je i spisak obaveza koje se izbegavaju, te se tako poslovanjem "na crno" izbegavaju plaćanja - poreza na dodatu vrednost (PDV), svih poreza i doprinosa za radnike, poreza na promet, na profit, a izbegava se i plaćanje taksi za građevinsko zemljište, taksi na firmu, troškova poslovnog prostora....

Prema rečima Dragane Petković-Gajić iz Samostalnog sindikata Srbije novi Zakon o radu uvodi mogućnost fleksibilnog radnog vremena, što takođe, nije poželjna forma sa stanovišta realizacije u praksi jer se "neformalna ekonomija kroz oblike fleksibilnog načina zapošljavanja i `provlači` ".

Neki učesnici skupa se nisu složili sa tim istakavši da su se okolnosti promenile, da treba shvatiti da niko nema zagarantovano radno mesto do penzije i da je sve ucestalija potreba za angažmanom na fleksibilnim poslovima, pored redovnog posla.

Rezultati ovog istraživanja pokazali su i da neformalna ekonomija neće, posebno na kratak i srednji rok, jenjavati sama od sebe već je neophodna organizovana društvena aktivnost kroz tri moguća načina - suzbijanje administrativnim merama, legalizacija kroz nova zakonska rešenja i integraciju, koja podrazumeva stvaranje preduslova da se spreči razvoj neformalnog tržišta, uz istovremeno postepeno sređivanje ekonomskog stanja.

(Tanjug)

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image