• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Vlada uvodi profesionalce u javna preduzeća

Vlada će imati mnogo manja ovlašćenja nad državnim preduzećima kojima će upravljati profesionalni menadžment, ali će ta preduzeća imati i manje subvencije iz budžeta ili ih čak neće ni imati.

Među ekonomskim merama koje je najavio premijer rekonstruisane vlade Mirko Cvetković biće i smanjenje javne potrošnje, odnosno reforma javnih preduzeća, kako bi njihovi poslovni rezultati biti poboljšani, a državni budžet delimično rasterećen.

Reforma javnih preduzeća će, kako je agenciji Tanjug objašnjeno u vladi, podrazumevati ukidanje monopola, uvođenje profesionalnih rukovodstava i smanjenje subvencija.

Poslovanje javnih preduzeća vlada namerava da poboljša njihovom svojinskom transformacijom, odnosno pretvaranjem u akcionarska društva sa privatnim vlasnicima, korporativnim upravljanjem i manjim ovlašćenjima vlade u donošenju poslovnih odluka.

Smanjenje subvencija trebalo bi da donese uštede u državnom budžetu, što koincidira sa još jednim ekonomskim ciljem rekonstruisane Cvetkovićeve vlade, a to je dalje smanjenje javne potrošnje i fiskalnog deficita.

U Srbiji ima više od 450 javnih preduzeća, na državnom i lokalnom nivou, a republika je osnivač 24 javna preduzeća.

Subvencije direktno iz državnog budžeta, posredstvom Ministarstva finansija, prema podacima u koje je danas Tanjug imao uvid, dobijaju samo Železnice Srbije i Rudnik Resavica.

Ostala javna preduzeća dobijaju subvencije, ali sa posebnih razdela nadleženih ministarstava, a Ministarstvo finansija nema uvid u konkretne sume koje se na taj način dodeljuju.

Železnice Srbije će, inače, iz državnog budžeta ove godine dobiti 12,4 milijarde dinara, a Javno preduzeće za podzemnu eksploataciju uglja Resavica - više od 2,1 milijarde dinara.

Od velikih javnih preduzeća na listi primalaca subvencija iz državnog budžeta su, između ostalih, Elektroprivreda Srbije, PTT saobraćaj Srbije, Srbijagas, Putevi Srbije, Javno preduzeće skloništa i druga.

U javnim preduzećima je zaposleno ukupno 116.104 radnika, što je 0,5 odsto od ukupnog broja privrednih društava, odnosno oko jedanaest procenata od ukupno zaposlenih u tim društvima, poslednji su objavljeni zvanični podaci Agencije za privredne registre (APR).


Da li je bilo značajnijih promena tokom minule godine, biće poznato, kako naglašavaju u APR, nakon obrade i objavljivanja izveštaja za tu poslovnu godinu a koji se očekuje u maju ove godine.

Podaci APR se mogu smatrati "izvornim" uzimajući u obzir zakonsku obavezu preduzeća da na jednom centralnom mestu dostave svoje bitne podatke poslovanju.

Tako se iz prikupljenih podataka može videti da je ukupan kapital javnih preduzeća do početka 2010. godine dostigao vrednost od 11 milijardi evra, dok su kumulirani gubici iznosili više od tri milijarde evra.

Poslovanje javnih preduzeća postalo je odnedavno i predmet interesovanja Državne revizorske institucije (DRI), koja već "češlja" finansijske izveštaje "Jat ervejza", a prema ranijim najavama moguće je da do kraja godine otpočne i revizija poslovanja preduzeća Železnice Srbije, jednog od korisnika državnih subvencija.

Mnogo se očekuje i od donošenja zakona o javno-privatnom partnerstvu koji bi trasirao put za ulazak investicija u javna preduzeća, a bez uslovljavanja i neophodnosti privatizacije. U toku je i rad na donosenju novog zakona o privrednim drustvima, koji bi, kako se ocekuje, na bolji nacin definisao status akcionarskih drustava i proces korporativizacije.

Reforma javnih preduzeća donela bi korist svima, a najviše realnom sektoru, jer su, prema tvrdnjama privrednika, javna preduzeća glavni generator nelikvidnosti u celoj privredi.

Javna preduzeća, međutim, ne treba posmatrati kao "dežurne krivce" za sve, jer čak i kada su neka od njih htela da idu korak napred poštujući trendove savremenog trzišnog poslovanja, bila su opterećena ulogom "socijalnog stabilizatora" u društvu i sprečena da se ekonomskim (umesto socijalnim) cenama izbore za poziciju na tržištu, ističu ekonomisti.

Eksperti su zbog toga u više navrata isticali da je poslovanje javnih preduzeća uslovljeno i cenom njihovih usluga, jer kod većine tih firmi nije uspostavljena cena na osnovu ekonomskih parametara, što je često uzrok akumuliranja njihovih gubitaka.

Stručnjaci su kao kao jedan od najvećih problema u funkcionisanju javnih preduzeća izdvajali činjenicu da su partije te koje postavljau kadrove i upravljaju javnim preduzećima, zbog čega je dolazilo do prevage kriterijuma političke podobnosti nad kriterijumom stručnosti.

(Tanjug)

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image