• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Uspešna prva faza napada, Gadafi preti

Libijski vođa Muamer Gadafi najavio danas "dug rat" protiv međunarodnih vojnih snaga koje su ušle u drugi dan vazdušnih napada na njegove trupe i počeo raspodelu oružja za više od milion ljudi. Broj žrtava porastao na 64.

U Tripoliju se večeras oko pola osam po srednjeevropskom vremenu čuje delovanje protivvazdušne odbrane, javljaju strane agencije.

To označava početak druge noći vazdušnih napada, navodi AP.

Kako javljaju agencije pozivajući se na očevice, žestoka paljba protivvazdušne odbrane odjekuje u centru Tripolija i u blizini rezidencije libijskog lidera Moamera Gadafija.

Libijska vojska izdala je naredbu svim jedinicima da večeras od 21 sat poštuju prekid vatre, i to u trenutku kada se drugu noć zaredom očekuju napadi koalicionih snaga, javio je AFP.

Predstavnik libijske vojske rekao je da je takva odluka doneta nakon što je Afrička unija pozvala na momentalan prekid neprijateljstava u zemlji.



Režim Moamera Gadafija je saopštio prekid vatre i u petak, nakon što je Savet bezbednosti UN doneo rezoluciju kojom se uvodi zona zabrane leta nad Libijom i odobrava upotreba "svih neophodnih mera" da bi se zaštitili civili od napada trupa Moamera Gadafija.

Gadafijeve trupe su tada, međutim, kako navodi AFP, nastavile sa napadima na uporište pobunjenika u gradu Bengaziju, što je izazvalo vazdušne napade američkih, britanskih i francuskih vojnih snaga, u skladu sa rezolucijom.

Načelnik generalštaba američke vojske admiral Majkl Malen rekao je danas da je prva faza vazdušnih udara na Libiju uspešna, dok je libijski lider predvideo "dug rat".

U vazdušnoj akciji snaga SAD, Francuske i Velike Britanije koja je jutros trajala oko dva sata, učestvovalo je ukupno 19 američkih aviona uključujući tri nevidljiva ili "stelt" bombardera B-2.

Američka vojska navodi da su u noćašnjim napadima ciljevi bili uglavnom odbrambeni sistemi.

Američki admiral Majkl Malen rekao je televiziji ABC da je prva faza vazdušnih udara na Libiju "uspešna" i da je omogućila zatvaranje vazdušnog prostora Libije kao i da je zaustavljeno napredovanje snaga lojalnih Gadafiju ka Bengaziju, uporištu pobunjenika.

SAD i Britanija su noćas ispalile preko 112 krstarećih raketa "tomahavk" sa borodova i podmornica na oko 20 ciljeva na libijskoj obali, uključujući sisteme protivavionske odbrane i strateške komunikacijske centre.



Prema okvirnom bilansu iz libijskih zvaničnih izvora 64 ljudi je poginulo a 150 je povređeno u tim napadima, od čega 26 u Tripoliju.

Rano jutros, oko 1.30 po centralnoevropskom vremenu, bombardovan je Tripoli i antiraketna odbrana oko glavnog grada.

Napad je posebno bio usmeren na Gadafijevu rezidenciju-kasarnu u Bab-al Aziziji, preneo je novinar agencije Frans pres.

Bombardovanje je trajalo oko 40 minuta.

Jedan avion koalicije je nadleteo taj deo, ali nema indikacija da li su ciljevi pogođeni.

Libijske vlasti su saopštile da su teško oštećeni civilni i vojni ciljevi u Misurati, istočno od Tripolija kao i u Zuari na zapadu, Sirti, rodnom gradu Gadafija na istoku, kao i u Bengaziju, uporištu pobunjenika na istoku.

Gadafi je neposredno pre početka međunarodne intervencije poslao ratne avione, tenkove i trupe na Bengazi, prvi grad koji je zauzela opozicija na početku pobune protiv njega 15. februara.



On je u današnjoj telefonskoj izjavi libijskoj državnoj televiziji upozorio da će se voditi "dug rat" protiv međunarodnih vojnih snaga i da neće popustiti u akciji protiv pobunjenika na istoku Libije.

Gadafi je rekao da je otvorio skladišta oružja Libijcima i da su sada svi naoružani, automatskim oružjem, minobacačima i bombama.

"Obećavamo vam dug rat. Mi smo pobednici, vi ste pobeđeni. Mi se nećemo povući sa bojnog polja jer ćemo braniti svoju zemlju i svoju čast", naglasio je libijski vođa.

Što se tiče avijacije, američki avion F-15 i F-16 raspoređeni su u bazi Sigonela na Siciliji.

Tri italijanska "tornada" poletela su večeras iz vazdušne baze Trapani, na Siciliji, javljaju izveštači Frans presa koji dodaju da njihovo odredište nije precizirano.

Jedan portparol baze u Trapaniju rekao je televiziji Frans pres da "ne može da pruži detalje" o misiji tih "tornada".

Italijanski ministar odbrane Injacio La Rusa ranije danas je kazao da je njegova zemlja stavila na raspolaganje osam aviona - četiri lovca i četiri lovca-bombardera "tornado", za operacije u Libiji i da oni mogu da budu iskorišćeni "u svakom trenutku".



SAD takođe imaju dva razarača u istočnom Mediteranu, brodovi "Beri" i "Staut", koji su opremljeni raketama "tomahavk".

Nosač helikoptera "Batan" i dva broda za podršku treba od srede da budu upućena na Mediteran da zamene druge brodove.

Britanski avioni i podmornica ispalili su više projektila na mete u Libiji u sklopu međunarodne vojne operaciju protiv režima Gadafija.

Avioni "tornado" preleteli su oko 4.000 kilometara od baze Marham u Norfolku ka Libiji i nazad.

Ministar odbrane Lajam Foks rekao je da su letovi "tornada" "najveća razdaljina koju su prešli borbeni avioni RAF-a od rata na Foklandima".

Cilj operacije u Libiji je, kako pišu francuski i britanski mediji, očigledno rušenje Gadafija čiji su potezi i dalje nepredvidivi i mogli bi biti ekstremniji nego obično.

Britanski list Gardijan danas piše da je glavni cilj stranih snaga da zaustave napade režima na libijske civile, ali da su britanski premijer Dejvid Kameron i druge zapadne vođe jasno pokazale da takođe žele da Gadafi bude svrgnut.

Međutim, američki admiral Malen rekao je za televiziju En-Bi-Si (NBC) da bi vojna intervencija mogla da postigne svoje ciljeve, a da pri tome ne primora Gadafija da ode sa vlasti.

U Briselu stalno zaseda Savet NATO koji, na predlog Vojnog komiteta, treba da sutra ili u utorak usvoji "izvršnu naredbu" za moguće uključivanje atlantskih saveznika u operaciju u Libiji.

NATO zasad ne učestvuje neposredno u vojnoj operaciji u Libiji mada su vojni brodovi atlantskih saveznika već u vodama nadomak Libije.

Diplomatski izvori u NATO su novinarima rekli da i među atlantskim saveznicima postoji izvesno nerazumevanje ciljeva i toka vojne operacije u Libiji budući da su za neke članice NATO neočekivano brojni i snažni udari Francuza, Britanaca i Amerikanaca i na libijske vojne ciljeve na tlu, koji nisu neposredno vezani za "zonu zabrane letenja" prema mandatu UN.

Članica NATO, Turska je u prvi mah izražavala protivljenje bilo kakvoj vojnoj akciji protiv Libije, a vidnu uzdržanost je ispoljavala i Nemačka.

NATO uporedo radi i na "pripremnim planovima" za slučaj da libijski režim Moamera Gadafija krene nasilnim sredstvima u slamanje središta opozicije u Bengaziju.

Intervencija kojom se koordinira iz američkog štaba u Nemačkoj, počela je juče vazdušnim napadom Francuske na vozilo Gadafijevih snaga.

To je bio prvi napad posle zelenog svetla UN u četvrtak da se može pribeći sili da bi se zaštitilo civilno stanovništvo.

Francuska je danas angažovala "više od 15 letelica" u operacijama u Libiji, izjavio je portparol generalštaba francuske vojske Tijeri Birkar.

"Više od 15 letelica je angažovano što predstavlja velike francuske kapacitete vazduh-vazduh i vazduh-zemlja", rekao je Birkar na konferenciji za novinare u ministarstvu odbrane u Parizu.

Te letelice su, prema njegovim rečima, izvršile operacije "vazdušne odbrane kao i podrške na zemlji, snabdevanja, vazdušne kontrole i otkrivanja".

Birkar je kazao i da su današnje vazdušne operacije bile usmerene na "udare na zemlju".

Portparol francuskog ministarstva odbrane Loran Teser je nešto ranije kazao da raspoređivanje francuske opreme nije naišlo na otpor i da francuske snage nisu morale da "pribegnu napadima".

"Danas na terenu gde smo delovali, nije bilo pretnji civilnom stanovništvu", kazao je on.

Operacije u Libiji nisu naišle "ni na kakvu posebnu teškoću", dodao je Teser i pružio uveravanje da je "jučerašnja operacija pokazala svoju efikasnost".

Teser je takođe kazao da Francuska "u potpunosti i jedino primenjuje razoluciju 1973" koju je izglasao Savet bezbednosti UN, pošto je Arapska liga kritikovala vojne operacije u Libiji.

"Mi smo jasno u okviru rezolucije ... Nemam drugi komentar", kazao je on.

Katar je da rasporedio četiri aviona kako bi učestvovali u vojnoj intervenciji protiv snaga libijskog lidera Moamera Gadafija, saopštio je Teser.

Teser je na konferenciji za novinare u francuskom ministarstvu rekao da je Katar u "ovom ključnom trenutku" odlučio da "rasporedi četiri aviona".

"Ovo predstavlja arapsko učešće u operaciji", kazao je portparol francuskog ministarstva odbrane.



Ocene razmera i metoda operacije "Odisejeva zora" su oprečne, uključujući i Arapsku ligu, koja je podržala uvođenje zabrane zone leta nad tom zemljom.

"Ono što se u Libiji dogodilo počelo je od cilja da se uspostavi zona zabrane letova, a ono što smo mi želeli je zaštita stanovništva i sprečavanje daljih bombardovanja civila", rekao je novinarima generalni sekretar Arapske lige Amr Musa.

Musa je rekao i da su u toku pripreme za hitan sastanak 22 članice Arapske lige, na kojem će Libija biti glavna tema.

Premijer Katara Šeik Hamad bin Džasem al-Tani ranije je rekao da je učešće njegove zemlje u napadima na Libiju imalo samo jedan cilj - zaustavljanje krvoprolića.



Rusija je ranije danas pozvala Veliku Britaniju, Francusku i Sjedinjene Američke Države da prekinu vazdušne napade na Libiju, ističući da gađani ciljevi nisu samo vojni, i da u napadima stradaju civili.

U saopštenju se ističe da je vazdušnim napadima na Libiju prekršen okvir rezolucije 1973 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, koja jasno podrazumeva mere zaštite civila.

Ministarstvo navodi da su u vazdušnim napadima koje su Francuska, SAD i Velika Britanija sinoć počele u Libiji gađani ne samo striktno vojni ciljevi, već su mete i putevi, mostovi... prenele su agencije.

Vlasti u Moskvi ranije su saopštile da "žale zbog intervencije" u Libiji koja je "odobrena na brzinu".

Velika Britanija je saopštila da je "preduzela sve mere" da izbegne civilne žrtve, dok je Kina izrazila žaljenje zbog napada na Libiju, saopštivši da se protivi upotrebi sile u međunarodnim odnosima.

Šef nemačke diplomatije Gvido Vestervele izjavio je da nemačka vojska neće učestvovati u intervenciji u Libiji i zatražio da libijski šef države Moamer Gadafi podnese ostavku.

"Vojnici Bundesvera neće ići u Libiju", rekao je Vestervele i dodao da ostaje na poziciji da američka vojska može da koristi svoje punktove u Nemačkoj, ali da Bundesver neće biti poslat u Libiju.

Albanski premijer Sali Beriša je podržao vojnu intervenciju u Libiji i rekao da je "Albanija spremna da pruži svu neophodnu pomoć međunarodnoj koaliciji kako bi realizovala važnu misiju čiji je cilj sloboda, mir i stabilnost na Mediteranu", saopštila je danas vlada te zemlje.

Kipar se protivi upotrebi britanskih vojnih baza na ostrvu radi kontrolisanja zone zabrane leta nad Libijom, ali priznaje da nema moć da to spreči.

"Britanske baze su, na žalost, suverene i Britanci treba samo da obaveste Kipar da će se baze koristiti", rekao je predsednik kiparskih Grka Demetris Hristofijas novinarima.

On je dodao da je Kipar uputio poruku Britaniji u kome je istakao da ne želi da se koriste baze i da se vlasti tome protive.

Komunistička partija Demetrisa Hristofijasa više puta je pozivala na zatvaranje britanskih baza na ostrvu.

Britanija ima dve suverene baze na Kipru, ostrvu na istoku Sredozemlja, koje je nekada bilo njena kolonija.

Komandni centar koji kontroliše britanske aktivnosti iznad Libije uspostavio je bazu RAF-a u Akrotiriju, na jugu ostrva.

Britanci kažu da se Akrotiri ne koristi kao lansirna rampa za napade na Libiju, niti je primila avione ili opremu drugih država za vojnu intervenciju.

U saopštenju britanske baze navodi se da nema planova o raspoređivanju aviona "tajfun" ili "tornado" u Akrotiriju, i da se tu nalaze izviđački avioni.



Libijska državna televizija pokazala je snimke stotina Gadafijevih pristalica koji su napravili živi štit u kvartu Bab al-Azizija i na međunarodnom aerodromu u Tripoliju.

Lekari u Bengaziju tvrde da je poginulo 85 civila i pobunjenika, u borbama sa Gadafijevim snagama u petak i subotu.

AFP javila je danas da su u Libiji nestala dva njena novinara i jedan fotoreporter.

U saopštenju AFP-a kaže se da su poslednji put imali kontakt sa novinarom Dejvom Klarkom i fotografom Robertom Šmitom u petak uveče, kada su njih dvojica poslali redakciji poruku preko Interneta.

Klark (38) i Šmit (45) naveli su u poruci da planiraju da u subotu otputuju u oblasti na nekih 30 kilometara od grada Tobruka, na istoku Libije, i tamo se sastanu sa protivnicima libijskog vođe Moamera Gadafija, kao i da pričaju sa ljudima koji su pobegli zbog borbi.

S njima je bio i fotograf agencije Geti, Džo Ridl, s kojim je poslednji kontakt takođe bio u petak uveče, navodi AFP.

Četiri novinara Njujork tajmsa prošle nedelje su uhvatile libijske provladine snage, dok su izveštavali o sukobima na istoku zemlje.

Njujork tajms je saopštio da je redakciji rečeno da će oni biti oslobođeni.

Nekoliko stranih novinara je uhapšeno za vreme protesta koji su u Libiji počeli 15. februara, a snimatelj katarske televizije AL Džazira i jedan libijski novinar su ubijeni.

Italijanski brod-remorker koji je bio zadržan u Tripoliju napustio je danas posle podne luku sa kompletnom posadom ali i osobama koje tvrde da "pripadaju lučkim vlastima i sa libijskim vojnicima", saopštila je brodska kompanija.

Kompanija "Augusta ofšor" navela je da se 11 članova posade dobro oseća. Posadu čini osam Italijana, dva Indijca i jedan Ukrajinac.

"U stalnom smo kontaktu sa kriznom jedinicom pri Ministarstvu spoljnih poslova zbog saradnje i povezivanja sa vlastima", navela je kompanija u saopštenju.

Brod je zadržan juče posle podne, nešto pre početka vazdušnih napada na libiju, u trenutku kada je počeo iskrcavanje u Tripoli radnika libijske kompanije NOC.

Nekoliko naoružanih ljudi, među kojima se jedan predstavio kao komandant luke, uhapsilo je posadu i sprečilo brod da isplovi.

Brod pripada kompaniji "Augusta ofšor" i specijalizovan je za pomoć naftnim platformama i preduzećima koja se bave eksploatacijom i preradom nafte.



Nakon što je juče počela vojna intervencija na Libiju, italijanski premijer Silvio Berluskoni ocenio je da Gadafijev režim nema kapaciteta da napadne italijansku teritoriju.

Gradonačelnik malog italijanskog ostrva Lampeduza koje je blizu afričkog kontinenta je ipak izrazio zabrinutost zbog moguće odmazde.

Libija je 1986. godine ispalila raketu na ostrvo Lampeduza nakon što su SAD bombardovale Tripoli i Bengazi u znak odmazde zato što je prema njihovom mišljenju Libija pružala podršku terorizmu.

Tutu: Gadafi je odgovoran

Dobitnik Nobelove nagrade za mir Dezmond Tutu izjavio je danas da lideri afričkih država moraju pozivati svoje kolege, poput libijskog vođe Moamera Gadafija, na odgovornost.

"Afrika izgleda nemoćno" jer ne može da zaustavi libijskog lidera koji je na vlasti već više od 40 godina, rekao je Tutu.

Tutu je rekao da ne bi bilo potrebe za vojnom intervencijom u Libiji da su afrički lideri ranije pozivali na odgovornst svoje kolege.

Gadafi je dugo imao veoma važnu ulogu u Afričkoj uniji, koristeći naftno bogatstvo svoje zemlje za finansiranje transformacije te organizacije.

(agencije/MONDO)

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image