• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Slovenija i Hrvatska za put Srbije ka EU

Premijeri Slovenije i Hrvatske Borut Pahor i Jadranka Kosor istakli su danas u Smederevu snažnu podršku evropskom putu Srbije i svih ostalih zemalja u regionu, ističući da je evropska perspektiva najbolji garant stabilnosti regiona.

Premijerka Hrvatske, koja bi u junu trebalo da završi pregovore sa EU i uskoro potom postane 28. član Unije rekla je na konferenciji za novinare posle trilateralnog sastanka u Smederevu da je Hrvatska uvek podržavala evropski put Srbije i da je to više puta jasno pokazala.

"Najkonkretniji dokaz te podrške je bila prošlogodišnja predaja prevoda aki kominitera Srbiji i drugim zemljama u regionu. To je projekat u koji smo uložili osam miliona evra, a taj čin je i potvrda da ćemo kada jednog dana postanemo član Unije moći da pružimo još jaču pomoć.

Prema rečima Kosorove, evropska perspektiva je najbolji garant stabilnosti regiona.

"U trasiranju tog puta nećemo se nikada umoriti", hrvatsko iskustvo po pitanju pridruživanju EU pokazalo je, istakla je Kosorova, "da se taj posao može obaviti i da se reforme isplate".



Pahor je, govoreći kao predsednik slovenačke vlade, ali i kao član evropskog Saveta, ali i ne u ime tog tela, istakao da će se založiti da Hrvatska u junu završi pregovore o članstvu, a da Srbija do kraja godine dobije status kandidata za članstvo.

Ističući da je učlanjenje u EU u prvom redu stvar ispunjavanja uslova, ali i političko pitanje, on je podsetio da je prošle godine i lično uputio pismo predsedniku Saveta EU Hermanu van Rompeju, u kojem se založio da se na agendu EU stavi budućnost regiona Jugoistočne Evrope.

"To sam učinio u ubeđenju da je to najvažnije nadahnuće za sprovođenje reformi u tim zemljama i preostalih otvorenih pitanja i danas isto smatram i moj je stav da približavanje zemalja zapadnog Balkana EU nije važno samo za te zemlje već i za samu Uniju" rekao je Pahor.

Predsednik Srbije se zahvalio Kosorovoj i Pahoru na podršci po pitanju evropskih integracija i istakao da je završetak pregovora hrvatske od izuzetnog značaja ne samo za Zagreb, već i za region i ocenio da je to politička prekretnica.

"Ipak, to je jasan znak da je taj cilj moguće postići i zato izražavam podršku Hrvatskoj i hrvatskoj vladi na tom planu", rekao je Tadić.

On je ponovio da Srbija ima nameru da do kraja godine dobije status kandidata i datum za početak pregovora i da u neko dogledno vreme te pregovore i završi.

"To želimo i drugima u regionu", zaključio je Tadić.

On je rekao da Slovenija, Hrvatska i Srbija imaju seriju nerazrešenih bilateralnih sporova, ali da svi oni mogu biti rešeni u najskorijem periodu.

Tadić je istakao da odnosi tri države konstantno idu uzlaznom putanjom i da, načinom na koji učvršćuju međusobne odnose, one postaju primer drugim regionima koji se suočavaju sa sličnim problemima.

Predsednik Srbije je kazao da je na drugom neformalnom sastanku personalne trilaterale analiziran širok spektar tema.



Akcenat je stavljen na privrednu saradnju i zajednički nastup na trećim tržištima, što će, prema Tadićevim rečima, nakon što dogovor bude formalizovan odgovarajućim sporazumima, otvoriti nove ekonomske perspektive za sve tri države.

Tadić je, precizirajući na kojim bi projektima tri države mogle da sarađuju, rekao da je remont tenkova u Kuvajtu samo jedna od mogućnosti, a da veliki potencijali postoje u oblasti prehrambene i građevinske industrije.

"Ubeđeni smo da imamo zajedničke resurse, ne samo na trećim tržištima, nego i kada je u pitanju infrastruktura, jer ovaj naš prostor vezuje zapadnu Evropu i Tursku i zato je neophono da unapređujemo našu infrastrukturu", rekao je Tadić, i podsetio da je zajedničko železničko preduzeće Kargo 10 već postiglo značajne uspehe.

Tadić je izrazio zadovoljstvo zbog porasta trgovinske razmene između tri zemlje, konsatujući da je ona u poslednje vreme postala uravnotežena i da nijedna od njih ne beleži znatniji deficit.

Sagovornici su se tokom sastanka osvrnuli i na predstojeću donatorsku konferenciju posvećenu izbeglicama, kao i na saradnju u borbi protiv organizovanog kriminala.

Tadić je podsetio da se Hrvatska i Srbija suočavaju i sa problemima vezanim za optužnice protiv osoba osumnjičenih za ratne zločine, ističući da se od optužnica ne može odustati ali da Srbija i Hrvatska treba da sarađuju u njihovoj reviziji.

"Provera dokaza i optužnica neophodni su zbog kredibilnosti naših država i činjenice da svi odgovorni za ratne zločine treba da odgovaraju", rekao je Tadić, i izrazio očekivanje da će, na tom polju, Hrvatska poći tragom srpskog pravosuđa.

Kada je reč o problemu sukcesije, Tadić je kazao da je postignut dogovor da se to pitanje rešava fazno, ali urgentno.

Pitanje tužbe i kontratužbe za genocid koje su Srbija i Hrvatska podnele Međunarodnom sudu pravde nije bilo na agendi trilaterale.

Tadić je istakao da je to pitanje u nadležnosti vlada dve zemlje, a hrvatska premijerka istakla da se vlada u Zagrebu tim pitanjem uopšte nije bavila.

Predsednik Srbije je ponovio da je Srbija spremna da razgovara o tom pitanju i da je otvorena za razna rešenja.

"Povlačenje tužbi bilo bi celishodno rešenje, ali nadležnost je na vladama dve zemlje. Ovo pitanje treba rešavati imajući u vidu kompletan politički proces pred nama tako da mi tu ostajemo otvoreni za dogovor", kazao je Tadić novinarima.



Premijerka Kosor je rekla da se Vlada Hrvatske tim pitanjem uopšte nije bavila i da je pre toga potrebno rešiti, kako je istakla, "nulta pitanja" nestalih i povratka kulturnog blaga odnetog tokom rata.

"Pitanje povlačenja tužbi se ponegde iznosi kao tačka o kojoj treba razgovarati, ali naše stanovište je jasno, i zato mislim da svi razgovori poput ovog danas jesu dragoceni kako bismo rešavali 'nulta pitanja'", rekla je Kosor.

Slovenački premijer najavio je da će Slovenija pronaći rešenje za predstavljanje Kosova kako bi obezbedila učešće Srbije na narednom sastanku slovenačke inicijative Brdo kod Kranja, planiranom za 15. april.

Pahor je rekao da je sa predsednikom Srbije i hrvatskom koleginicom dogovoreno da se ministri pravde iz svih zemalja uključenih u slovenačku inicijativu Brdo kod Kranja 15. aprila okupe na novom skupu kako bi razmotrili mere za borbu protiv organizovanog kriminala.

Podsetivši da Srbija nije učestvovala na prošlogodišnjem sastanku na Brdu kod Kranja, Pahor je ponovio da Slovenija i Hrvatska imaju razumevanja za tu odluku i naveo da će se ovog puta okupiti ministri iz svih zemlja.

"Važno je iz više aspekata razmotriti saradnju i mere u borbi protiv organizovanog kriminala. To je od suštinskog značaja", rekao je Pahor.

Tadić je ponovio stav da naša zemlja ne učestvuje na skupovima na kojima je Kosovo predstavljeno kao nezavisna država, već isključivo ukoliko je predstavljno kao UNMIK/Kosovo.

Pahor je naglasio da će Slovenija pronaći rešenje za to.

Njih troje su izrazili zabrinutost zbog humanitarne katastrofe i ljudskih žrtava u sukobima u Libiji i nadu da će se situacija u toj zemlji u najskorije vreme stabilizovati i prekinuti oružana dejstva.

Prema Tadićevim rečima, Srbija se na više nivoa suočila sa krizom u Libiji.

"Situacija u Libiji je teška. Svaki rat proizvodi izbeglice i probleme koji se potom rešavaju decenijama. I odnosi između naših država su svedočanstvo toga", naveo je predsednik Srbije.

Najvažnije je, naglasio je Tadić, da se zaštite civili i to važi i za Gadafijevu vlast i za opoziciju.

Prema njegovim rečima, Srbija je uspešno izvela akciju evakuacije svojih građana iz Libije, ali, kao i druge zemlje, trpi ekonomsku štetu zbog sukoba u toj afričkoj državi.

"Trpimo štetu u raznim oblastima, ali ne toliko u namenskoj proizvodnj, i koliko se govori. To je mit, ali ne i realnost", dodao je on.

Pahor je posebno istakao problem libijskih izbeglica, kojih, kako je rekao, ima skoro 300.000 i od kojih će mnogi pokušati da svoju situaciju reše tako što će doći u EU.

"Jedan deo njih će zakucati i na vrata Slovenije i mi smo spremni da im pružimo humanitarnu pomoć. Ali, u vojnoj akciji nećemo učestvovati", naglasio je on.

Kosorova je navela da je i Hrvatska , kao i druge zemlje, zbog situacije u Libiji pretrepela štetu, jer su se mnogi hrvatski radnici vratili u zemlju, a to se odrazilo i na privrednu situaciju u samoj Hrvatskoj.



Drugi po redu sastanak trilaterale počeo je jutros u vili Obrenovića "Zlatni breg" nadomak Smedereva.

Prvi sastanak održan je marta prošle godine u slovenačkom gradu Ptuju.

Tada je dogovoreno da se uspostavi trajna "lična trilaterala" kako bi se na najefikasniji način rešavala pitanja od zajedničkog značaja.

Srpski specijaliteti za goste

Protokol sastanka predviđa da Tadić za visoke zvanice priredi svečani ručak, a na jelovniku će se naći uglavnom srpski specijaliteti.

Za predjelo će gosti i domaćini biti posluženi domaćom šunkom, goveđom pršutom, mladim sirom, kajmakom i prebrancem.

Na jelovniku za ručak nalaze se supa sa knedlama, punjeno povrće na srpski način sa sosom od bosiljka, teletina sa bademima, srpska salata, kao i pite od višanja i jabuka.

Osim kisele vode i sokova, služiće se i ista vina, belo i crno, koja su poslužena kada je u poseti Beogradu boravio premijer Rusije Vladimir Vladimirovič Putin: Aurelius, berba iz 1999. godine.

(agencije/MONDO)

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image