Holandska vlada ukinuće 12.000 radnih mesta u vojsci, ili više od šestine ukupnog osoblja oružanih snaga, u okviru smanjenja troškova i balansiranja budžeta do 2015. godine.
Premijer Mark Rute izjavio je da je njegova zemlja napravila "težak izbor", ali da očekuje da će biti u stanju da da svoj doprinos vojnim i mirovnim misijama kao članica NATO i UN.
Rute je izjavio da će i nakon tih rezova Holandija biti u stanju da učestvuje u međunarodnim misijama, uključujući i borbene misije, ali ne godinama.
Prethodna vlada raspala se 2010. godine zbog sporenja oko toga da li treba proširiti svoju misiju od 1.400 vojnika u južnoj avganistanskoj pokrajini Uruzgan, koji su bili smešteni tu od 2006. godine.
Vojnici su povučeni nakon pada vlade.
Ministar odbrane Hans Hilen izjavio je da će rezovi - koji su veći od 10.000 radnih mesta koliko je nova vlada prognozirala na početku mandata - uključivati prodaju 19 aviona F-16, 17 transportnih helikoptera Kugar, četiri deminerska broda i svih 60 tenkova u vlasništvu vojske, prenosi AP.
Hilen je izjavio da bi oko 6.000 vojnika moglo biti otpušteno, ali da njegovo ministarstvo još traži mogućnost prekvalifikacije vojnika za druge poslove i u policijskim snagama zemlje.
Tim rezovima biće smanjena osnovna potrošnja vojske na 7,5 milijardi evra u ovoj, s ranijih 8,5 milijardi godišnje, umanjujući vojne troškove na oko tri posto holandskog budžeta sa 3,4 odsto 2010. godine.
U najvećem holandskom vojnom savezniku, Sjedinjenim Američkim Državama, ta brojka iznosi 19 odsto budžeta zemlje.
Kritičari tvrde da mere štednje prete da će ugroziti sposobnost vojske da obavlja neke od osnovnih funkcija.
"Posebno će strateška funkcija vojnih snaga biti ugrožena", izjavio je Žan Debi, predsedavajući vojnog sindikata u intervjuu za državnu televiziju NOS.
On je rekao da je vojska dragocena ne samo zbog doprinosa "čuvanju međunarodnog poretka i stabilnosti, već i zbog podrške civilnim vlastima u prirodnim katastrofama".
U poslednjim godinama holandski vojnici služili su u Iraku, Avganistanu i u antipiratskim misijama.
Holandski avioni F-16 učestvuju i u misiji NATO snaga iznad Libije.
(FoNet)
Rute je izjavio da će i nakon tih rezova Holandija biti u stanju da učestvuje u međunarodnim misijama, uključujući i borbene misije, ali ne godinama.
Prethodna vlada raspala se 2010. godine zbog sporenja oko toga da li treba proširiti svoju misiju od 1.400 vojnika u južnoj avganistanskoj pokrajini Uruzgan, koji su bili smešteni tu od 2006. godine.
Vojnici su povučeni nakon pada vlade.
Ministar odbrane Hans Hilen izjavio je da će rezovi - koji su veći od 10.000 radnih mesta koliko je nova vlada prognozirala na početku mandata - uključivati prodaju 19 aviona F-16, 17 transportnih helikoptera Kugar, četiri deminerska broda i svih 60 tenkova u vlasništvu vojske, prenosi AP.
Hilen je izjavio da bi oko 6.000 vojnika moglo biti otpušteno, ali da njegovo ministarstvo još traži mogućnost prekvalifikacije vojnika za druge poslove i u policijskim snagama zemlje.
Tim rezovima biće smanjena osnovna potrošnja vojske na 7,5 milijardi evra u ovoj, s ranijih 8,5 milijardi godišnje, umanjujući vojne troškove na oko tri posto holandskog budžeta sa 3,4 odsto 2010. godine.
U najvećem holandskom vojnom savezniku, Sjedinjenim Američkim Državama, ta brojka iznosi 19 odsto budžeta zemlje.
Kritičari tvrde da mere štednje prete da će ugroziti sposobnost vojske da obavlja neke od osnovnih funkcija.
"Posebno će strateška funkcija vojnih snaga biti ugrožena", izjavio je Žan Debi, predsedavajući vojnog sindikata u intervjuu za državnu televiziju NOS.
On je rekao da je vojska dragocena ne samo zbog doprinosa "čuvanju međunarodnog poretka i stabilnosti, već i zbog podrške civilnim vlastima u prirodnim katastrofama".
U poslednjim godinama holandski vojnici služili su u Iraku, Avganistanu i u antipiratskim misijama.
Holandski avioni F-16 učestvuju i u misiji NATO snaga iznad Libije.
(FoNet)
