Serž Bramerc ocenio je da je operacija "Oluja" bila legitimna akcija oslobađanja okupiranog područja, ali da to ne znači da se u okviru nje nisu mogli činiti zločini.
Glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc je, kako prenosi zagrebački "Vjesnik", napomenuo da se radilo o akciji na hrvatskoj teritoriji koja je nekoliko godina bila okupirana od strane lokalnih Srba, potpomognutih Srbijom i Jugoslovenskom armijom, ali i da je zbog počinjenih zločina okarakterisana zločinačkim poduhvatom, što ne znači presudu hrvatskoj državi, već pojedincima.
"Vjesnik" navodi da je Bramerc na konferenciji "Izazovi međunarodnih kaznenih istraga", održanoj 20. aprila u Londonu, ponovio da je u "Oluji" reč o udruženom zločinačkom poduhvatu i zločinima za koje su hrvatski generali osuđeni, ali je i naglasio da je činjenica da je "Oluja" bila oslobodilačka operacija.
Haški tužilac je, za razliku od sudije Alfonsa Orija koji se time nije bavio u presudi, dao istorijski kontekst koji je prethodio operaciji hrvatske vojske i policije, početkom avgusta 1995.
"Vjesnik" međutim, primećuje da "Bramerc nije razjasnio kako je navodno preterano artiljerijsko gađanje Knina tokom koga je grad ostao čitav, a poginuo samo jedan civil, centralni deo tog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj navodno bio proterivanje Srba, dok tromesečno gađanje Vukovara nije vredno ni obične haške optužnice. Nije objasnio ni kako proterivanje Vukovaraca nakon okupacije grada i uz pretnju tenkovima nije primer etničkog čišćenja dok je odlazak srpskog stanovništva pre dodira s hrvatskim snagama udružen zločinački poduhvat", piše list.
Pišući da se "nakon haške presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču iz Srbije čuju predlozi da se traži zabrana slavljenja 'Oluje', kojom je Hrvatska početkom avgusta 1995. oslobodila najveći deo svoje dotad okupirane teritorije", list piše da je u haškoj presudi mnogo toga neprihvatljivog i da će se protiv te presude Hrvatska boriti svim sredstvima.
"Jedan od oblika te borbe biće i slavljenje 'Oluje' kao akcije koja je u okviru međunarodno priznatih granica Hrvatskoj dala slobodu, a velikosrpskom agresoru udarac od koga se nije oporavio", piše list.
Haški sud je u prvostepenom postupku dvojicu hrvatskih generala, Antu Gotovinu i Mladena Markača, proglasio krivim i osudio na kazne zatvora od 24 i 18 godina zatvora za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Bramerc će posetiti Zagreb 4. maja u okviru priprema za redovni junski izveštaj Savetu bezbednosti UN.
(Tanjug)
"Vjesnik" navodi da je Bramerc na konferenciji "Izazovi međunarodnih kaznenih istraga", održanoj 20. aprila u Londonu, ponovio da je u "Oluji" reč o udruženom zločinačkom poduhvatu i zločinima za koje su hrvatski generali osuđeni, ali je i naglasio da je činjenica da je "Oluja" bila oslobodilačka operacija.
Haški tužilac je, za razliku od sudije Alfonsa Orija koji se time nije bavio u presudi, dao istorijski kontekst koji je prethodio operaciji hrvatske vojske i policije, početkom avgusta 1995.
"Vjesnik" međutim, primećuje da "Bramerc nije razjasnio kako je navodno preterano artiljerijsko gađanje Knina tokom koga je grad ostao čitav, a poginuo samo jedan civil, centralni deo tog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj navodno bio proterivanje Srba, dok tromesečno gađanje Vukovara nije vredno ni obične haške optužnice. Nije objasnio ni kako proterivanje Vukovaraca nakon okupacije grada i uz pretnju tenkovima nije primer etničkog čišćenja dok je odlazak srpskog stanovništva pre dodira s hrvatskim snagama udružen zločinački poduhvat", piše list.
Pišući da se "nakon haške presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču iz Srbije čuju predlozi da se traži zabrana slavljenja 'Oluje', kojom je Hrvatska početkom avgusta 1995. oslobodila najveći deo svoje dotad okupirane teritorije", list piše da je u haškoj presudi mnogo toga neprihvatljivog i da će se protiv te presude Hrvatska boriti svim sredstvima.
"Jedan od oblika te borbe biće i slavljenje 'Oluje' kao akcije koja je u okviru međunarodno priznatih granica Hrvatskoj dala slobodu, a velikosrpskom agresoru udarac od koga se nije oporavio", piše list.
Haški sud je u prvostepenom postupku dvojicu hrvatskih generala, Antu Gotovinu i Mladena Markača, proglasio krivim i osudio na kazne zatvora od 24 i 18 godina zatvora za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Bramerc će posetiti Zagreb 4. maja u okviru priprema za redovni junski izveštaj Savetu bezbednosti UN.
(Tanjug)
