Višedecenijski spor između Rusije i jevrejske grupe "Čabad-Lubavič“ oko prava na svete spise zaplenjenje 1945. preti zahlađenju kulturnih odnosa sa SAD.
Svete jevrejske tekstove sovjetske su vlasti zaplenile 1945. godine i sada, nakon gotovo sedam decenija, drmaju umetnički svet u SAD toliko da to preti da stavi tačku na velike kulturne zajmove dve zemlje, preneo je AP.
Rusija je početkom godine zamrzla sve pozajmice umetničkih predmeta vodećim američkim institucijama, uključujući i Metropoliten muzej, iz straha da bi umetnički predmeti mogli da budu zaplenjeni, nakon što je Okružni sud u SAD 2010. godine presudio da "Čabad“ polaže pravo na svete tekstove.
Američkim zakonima, predmeti kulture pozajmljeni drugim državama zaštićeni su od potraživanja sve dok su tretirani kao predmeti od "nacionalnog interesa" i "kulturnog značaja", što je slučaj sa velikim izložbama.
Neki ruski zvaničnici su, međutim, uvereni da je krajnji cilj odluke američkog suda zaplena kulturnog bogatstva Rusije.
"Znamo šta se dešava u takvim slučajevima: državna imovina - avioni, brodovi, slike - biva zaplenjena", rekao je direktor ruskog muzeja Ermitaž Mihail Borisovič Pjotrovski.
"Kao posledicu toga, ruska vlada neće izdavati dozvole za izložbe u SAD", dodao je on.
Ruski zvaničnici smatraju i da "Čabad" nema prava na kolekciju i da o celom slučaju treba da odlučuju ruski sudovi, pošto je reč o ruskom kulturnom nasleđu.
"Čabadovi" advokati sa druge strane tvrde da grupa ne namerava da od sutra traži zaplenu ruske kulturne imovine.
"Čabad' neće tražiti od suda da zapleni bilo koji predmet od kulturnog značaja koji je zaštićen federalnim zakonom i koji je Ruska federacija pozajmila američkim muzejima", rekao je advokat Set Gerber.
"Čabad“ je hasidski ortodoksni jevrejski pokret koji decenijama pokušava da povrati na hiljade religijskih knjiga, rukopisa i dokumenata poznatih kao „Kolekcija Šnirson“ koja se nalazi u ruskim riznicama.
Kolekciju su od 1772. godine prikupljali lideri pokreta i u njoj se nalaze suštinska učenja i tradicije pokreta.
Sastoji se iz dva dela - "Biblioteke" koju su Boljševici zaplenili 1917. godine i "Arhive“ za koju stručnjaci tvrde da je dva puta kradena - jednom nacisti 1939. godine, a potom Crvena armija 1945. godine kada je odneta kao "trofej“ u Sovjetski savez.
Zbog odluke ruskih vlasti da zaustave pozajmice američkim muzejima nekoliko izložbi je odloženo ili otkazano, a mnoge su prekinute ranije.
Metropolitan muzej i druge vodeće institucije sada razmatraju mogućnost prestanka slanja svojih umetničkih dela u Rusiju.
(Tanjug)
Rusija je početkom godine zamrzla sve pozajmice umetničkih predmeta vodećim američkim institucijama, uključujući i Metropoliten muzej, iz straha da bi umetnički predmeti mogli da budu zaplenjeni, nakon što je Okružni sud u SAD 2010. godine presudio da "Čabad“ polaže pravo na svete tekstove.
Američkim zakonima, predmeti kulture pozajmljeni drugim državama zaštićeni su od potraživanja sve dok su tretirani kao predmeti od "nacionalnog interesa" i "kulturnog značaja", što je slučaj sa velikim izložbama.
Neki ruski zvaničnici su, međutim, uvereni da je krajnji cilj odluke američkog suda zaplena kulturnog bogatstva Rusije.
"Znamo šta se dešava u takvim slučajevima: državna imovina - avioni, brodovi, slike - biva zaplenjena", rekao je direktor ruskog muzeja Ermitaž Mihail Borisovič Pjotrovski.
"Kao posledicu toga, ruska vlada neće izdavati dozvole za izložbe u SAD", dodao je on.
Ruski zvaničnici smatraju i da "Čabad" nema prava na kolekciju i da o celom slučaju treba da odlučuju ruski sudovi, pošto je reč o ruskom kulturnom nasleđu.
"Čabadovi" advokati sa druge strane tvrde da grupa ne namerava da od sutra traži zaplenu ruske kulturne imovine.
"Čabad' neće tražiti od suda da zapleni bilo koji predmet od kulturnog značaja koji je zaštićen federalnim zakonom i koji je Ruska federacija pozajmila američkim muzejima", rekao je advokat Set Gerber.
"Čabad“ je hasidski ortodoksni jevrejski pokret koji decenijama pokušava da povrati na hiljade religijskih knjiga, rukopisa i dokumenata poznatih kao „Kolekcija Šnirson“ koja se nalazi u ruskim riznicama.
Kolekciju su od 1772. godine prikupljali lideri pokreta i u njoj se nalaze suštinska učenja i tradicije pokreta.
Sastoji se iz dva dela - "Biblioteke" koju su Boljševici zaplenili 1917. godine i "Arhive“ za koju stručnjaci tvrde da je dva puta kradena - jednom nacisti 1939. godine, a potom Crvena armija 1945. godine kada je odneta kao "trofej“ u Sovjetski savez.
Zbog odluke ruskih vlasti da zaustave pozajmice američkim muzejima nekoliko izložbi je odloženo ili otkazano, a mnoge su prekinute ranije.
Metropolitan muzej i druge vodeće institucije sada razmatraju mogućnost prestanka slanja svojih umetničkih dela u Rusiju.
(Tanjug)
