Srbija isplaćuje 980 miliona dinara subvencija proizvođačima šećerne repe, a hrvatske šećerane otkupe čak 10 odsto naše proizvodnje, na tome zarade pet miliona evra i dobiju veće izvozne kvote za EU, piše "Press".
Osim što na taj način podižu cenu šećera u Srbiji, Hrvati ga prijavljuju kao domaću proizvodnju i na osnovu toga dobijaju veće izvozne kvote za Evropsku uniju.
Direktor šećerane "TE-TO Senta" Ljubiša Radenković potvrđuje za "Press" da hrvatske šećerane kupuju velike količine repe kod nas i tako zarađuju na proizvodnji koju subvencioniše naša država.
"Oni imaju računicu da za srpsku repu plaćaju više para, čime podižu otkupne cene repe, a samim tim i cenu šećera u Srbiji. S druge strane, zbog izvoza repe u Hrvatsku kod nas se proizvede oko 35.000 tona šećera manje, što opet utiče na povećanje cene na tržištu", objašnjava Radenković.
S druge strane, Hrvatska sasvim drugačije deli subvencije, pa tako njihovi poljoprivrednici dobijaju 500 evra po hektaru tek kada repu predaju hrvatskim fabrikama šećera, što onemogućava da naše šećerane tamo kupe repu.
U Ministarstvu poljoprivrede Srbije kažu da se repa, kao i druge ratarske kulture, stimuliše sa 14.000 dinara po hektaru.
"Jedna od uredbi se tiče i regresiranja repromaterijala za ratarsku i povrtarsku proizvodnju, koja će biti isplaćivana u iznosu od 14.000 dinara po hektaru, kao i prošle godine. Ne možemo tačno znati površinu pod šećernom repom, ali se može napraviti računica na osnovu ugovorene površine od 70.000 hektara. Dakle, ako se računa 14.000 dinara po hektaru, može se utvrditi da je za šećernu repu u 2010. godini isplaćeno 980 miliona dinara", kažu u ministarstvu.
Kada se zna da je 10 odsto tog iznosa dato za repu koja je izvezena u Hrvatsku, ispada da smo Hrvatima faktički pomogli sa oko milion evra subvencija! Radenković navodi da osim što zarađuju na našoj repi, Hrvati ujedno povećavaju kvote za izvoz šećera u EU.
"Oni imaju manju proizvodnju šećerne repe od Srbije, a bore se da kada uđu u EU imaju što veću kvotu za izvoz šećera. Tako praktično otimaju od nas i obaraju našu kvotu. Problem je što kada EU odredi neku kvotu, onda je to trajno i veoma je teško da je kasnije povećate", objašnjava Radenković.
Hrvati godišnje proizvedu oko 300.000 tona šećera, dok Srbija proizvodi između 400.000 i 450.000 tona.
Savetnik za poljoprivredu PKS Milan Prostran kaže da su Hrvati doskora imali iste kvote za izvoz u EU kao Srbija, ali su im sada povećane.
"Oni su imali kvotu od 180.000 tona kao i mi. Ali sada su dobili kvotu od 217.000 tona. Da bi održali ove kvote, oni kupuju repu gde stignu, pa i kod nas. A prema pravilima EU, kada proizvodite šećer od uvozne repe, to se tretira kao šećer domaće proizvodnje, što Hrvati koriste", objašnjava Prostran.
On za "Press" kaže i da su Srbiji praktično vezane ruke jer nas sporazum CEFTA obavezuje da Hrvatima omogućimo slobodnu kupovinu repe, i to bez carina.
(MONDO)
Direktor šećerane "TE-TO Senta" Ljubiša Radenković potvrđuje za "Press" da hrvatske šećerane kupuju velike količine repe kod nas i tako zarađuju na proizvodnji koju subvencioniše naša država.
"Oni imaju računicu da za srpsku repu plaćaju više para, čime podižu otkupne cene repe, a samim tim i cenu šećera u Srbiji. S druge strane, zbog izvoza repe u Hrvatsku kod nas se proizvede oko 35.000 tona šećera manje, što opet utiče na povećanje cene na tržištu", objašnjava Radenković.
S druge strane, Hrvatska sasvim drugačije deli subvencije, pa tako njihovi poljoprivrednici dobijaju 500 evra po hektaru tek kada repu predaju hrvatskim fabrikama šećera, što onemogućava da naše šećerane tamo kupe repu.
U Ministarstvu poljoprivrede Srbije kažu da se repa, kao i druge ratarske kulture, stimuliše sa 14.000 dinara po hektaru.
"Jedna od uredbi se tiče i regresiranja repromaterijala za ratarsku i povrtarsku proizvodnju, koja će biti isplaćivana u iznosu od 14.000 dinara po hektaru, kao i prošle godine. Ne možemo tačno znati površinu pod šećernom repom, ali se može napraviti računica na osnovu ugovorene površine od 70.000 hektara. Dakle, ako se računa 14.000 dinara po hektaru, može se utvrditi da je za šećernu repu u 2010. godini isplaćeno 980 miliona dinara", kažu u ministarstvu.
Kada se zna da je 10 odsto tog iznosa dato za repu koja je izvezena u Hrvatsku, ispada da smo Hrvatima faktički pomogli sa oko milion evra subvencija! Radenković navodi da osim što zarađuju na našoj repi, Hrvati ujedno povećavaju kvote za izvoz šećera u EU.
"Oni imaju manju proizvodnju šećerne repe od Srbije, a bore se da kada uđu u EU imaju što veću kvotu za izvoz šećera. Tako praktično otimaju od nas i obaraju našu kvotu. Problem je što kada EU odredi neku kvotu, onda je to trajno i veoma je teško da je kasnije povećate", objašnjava Radenković.
Hrvati godišnje proizvedu oko 300.000 tona šećera, dok Srbija proizvodi između 400.000 i 450.000 tona.
Savetnik za poljoprivredu PKS Milan Prostran kaže da su Hrvati doskora imali iste kvote za izvoz u EU kao Srbija, ali su im sada povećane.
"Oni su imali kvotu od 180.000 tona kao i mi. Ali sada su dobili kvotu od 217.000 tona. Da bi održali ove kvote, oni kupuju repu gde stignu, pa i kod nas. A prema pravilima EU, kada proizvodite šećer od uvozne repe, to se tretira kao šećer domaće proizvodnje, što Hrvati koriste", objašnjava Prostran.
On za "Press" kaže i da su Srbiji praktično vezane ruke jer nas sporazum CEFTA obavezuje da Hrvatima omogućimo slobodnu kupovinu repe, i to bez carina.
(MONDO)
