Obrazovne politike, tokom prošle decenije, bile su u velikoj meri zavisne od aktuelnog političkog i društvnog konteksta, ocenili su autori projekta "Predstave o obrazovnim promenama u Srbiji".
Prema oceni autora, istraživača Instituta za pedagoška istraživanje, promene praktičnih politika u obaveznom obrazovanju dogodile su se tri puta od 2000. godine, i to posle održanih parlamentarnih izbora i promenama u izvršnoj vlasti.
Sva tri perioda obrazovne politike, kao svoj ključni instrument, ima svoju verziju Zakona o osnovama sisteme obrazovanja i vaspitanja, navodi se u izveštaju.
Autori u svom projektu citiraju i studiju UNICEF, koja navodi da se u školama u Srbiji primenjuju tradicionalne metode nastave/učenja, odnosno isporučivanje gradiva, podsticanje memorizacije, umesto razumevanja gradiva.
Direktor Instituta za pedagoška istraživanja Jasmina Šefer rekla je da su autori, u studiji "Predstave o obrazovnim promenama u Srbiji", naveli četiri scenarija u obrazovnoj politici - "Odgovorno vođenje promena", "Nastavnik kao ugledni profesionalac", "Škola koja neguje izuzetnost" i "Škola po meri deteta".
"Učesnici u istraživanju istakli su da su ovo poželjni scenariji u obrazovnoj politici, ali da su teško ostvarivi. Institut se već 50 godina bavi istraživanjem oblasti obrazovanja i mogao bi da doprinese i pomogne donosiocima odluka", rekla je Šeferova.
Projekat su osmislili i realizovali istraživači Milja Vujačić, Jelena Pavlović, Dejan Stanković, Vladimir Džinović, Ivana Đerić, Rajka Đević, Sonja Anđelković i Milica Marušić.
(FoNet)
Sva tri perioda obrazovne politike, kao svoj ključni instrument, ima svoju verziju Zakona o osnovama sisteme obrazovanja i vaspitanja, navodi se u izveštaju.
Autori u svom projektu citiraju i studiju UNICEF, koja navodi da se u školama u Srbiji primenjuju tradicionalne metode nastave/učenja, odnosno isporučivanje gradiva, podsticanje memorizacije, umesto razumevanja gradiva.
Direktor Instituta za pedagoška istraživanja Jasmina Šefer rekla je da su autori, u studiji "Predstave o obrazovnim promenama u Srbiji", naveli četiri scenarija u obrazovnoj politici - "Odgovorno vođenje promena", "Nastavnik kao ugledni profesionalac", "Škola koja neguje izuzetnost" i "Škola po meri deteta".
"Učesnici u istraživanju istakli su da su ovo poželjni scenariji u obrazovnoj politici, ali da su teško ostvarivi. Institut se već 50 godina bavi istraživanjem oblasti obrazovanja i mogao bi da doprinese i pomogne donosiocima odluka", rekla je Šeferova.
Projekat su osmislili i realizovali istraživači Milja Vujačić, Jelena Pavlović, Dejan Stanković, Vladimir Džinović, Ivana Đerić, Rajka Đević, Sonja Anđelković i Milica Marušić.
(FoNet)