Uz Grke, Hrvate i Bugare, Srbi najstariji na Balkanu, a natalitet pokazuje da će perspektiva biti još gora.
Broj starijih od 65 godina, koji u Srbiji ionako čine veliki procenat, dodatno će porasti u naredne dve-tri godine, jer čuvena posleratna "bejbi bum" generacija (kada je došlo do eksplozije prirodnog priraštaja) polako ulazi u svoje sedamdesete.
Prema rečima Gorana Peneva iz Centra za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka, svaki drugi građanin naše zemlje danas je stariji od 41 godine. Rame uz rame sa nama u regionu su Hrvati, Bugari i Grci.
Osim što je sve veća takozvana medijalna starost (pokazatelj koliko godina ima 51 odsto populacije), sve je veći i udeo starih u ukupnom stanovništvu. Tako kod nas on iznosi 17,1 odsto, u Hrvatskoj 17,2, Bugarskoj 17,4, a Grčkoj 18,7.
"Pre dve decenije svaki drugi građanin imao je 37 godina, a udeo starijih od 65 bio je 12 odsto. To znači da se udeo povećao za čak pet procenata, a medijalna starost za četiri godine. Ali, ne starimo intenzivno samo mi, već i ostale, pa čak i mlade nacije, na Balkanu. Čak i u Albaniji, koja ima najmlađu naciju, udeo starih je dupliran", kaže Penev.
Sve veći broj starih znači - sve više domova za penzionere, a sve manje škola i pedijatrija, kao i sve veći pritisak na penzioni i zdravstveni sistem. Pošto sve manje ljudi radi, to znači da će i penzije biti sve niže!
"Imaćemo sve više gerijatrija, a sve manje učitelja i pedijatara", sumira Penev, i dodaje da na duže staze to ujedno znači da će Srbija imati i sve manje stanovnika.
Više od 1,2 miliona ljudi danas, u našoj zemlji, starije je od 65 godina, a starijih od 80 ima 230.000, što čini tri odsto ukupne populacije. Broj starijih žena značajno prelazi broj starijih muškaraca (57:43 odsto). Svaka peta starija žena živi sama, a svaka druga u samačkom ili višečlanom staračkom domaćinstvu. Najstarija opština je Crna Trava, u kojoj je prosečna starost 52 godine.
Podaci vladinog Tima za socijalno uključivanje (inkluziju) i smanjenje siromaštva pokazuju da je proces demografskog starenja društva dostigao velike razmere, jer se, s jedne strane, povećao udeo starijih, a sa druge smanjio udeo mladih (pad prirodnog priraštaja).
Što se tiče zaposlenosti starijeg stanovništva, prema rečima prof. dr Marije Babović sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, posebno rizična grupa, pored mladih koji se zapošljavaju prvi put, jesu ljudi stariji od 49 godina, koji su tokom ekonomske krize ostali bez posla i teško mogu da nađu novo zaposlenje.
"U naročito teškoj poziciji su žene, kojima se otvoreno, u startu, govori da se neće ponovo zaposliti", kaže prof. Babović.
Podaci Tima za inkluziju, u čijem radu učestvuje i Babovićeva, pokazuju da je od početka krize do kraja prošle godine, zaposlenost u starosnoj grupi od 55 do 64 godine opala za blizu 50.000 "duša", od kojih više od 40.000 nije moglo da nađe novi posao, a na kraju je od traženja i - odustalo.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, od 2.281.909 zaposlenih u Srbiji, 486.375 njih starije je od 50 godina. Zanimljivo je da 25.851 ima više od 70, a 22.680 više od 75 godina.
U pitanju su uglavnom poljoprivrednici, koji su i dalje radno aktivni, objašnjava prof. Marija Babović za "Novosti".
(MONDO)
Prema rečima Gorana Peneva iz Centra za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka, svaki drugi građanin naše zemlje danas je stariji od 41 godine. Rame uz rame sa nama u regionu su Hrvati, Bugari i Grci.
Osim što je sve veća takozvana medijalna starost (pokazatelj koliko godina ima 51 odsto populacije), sve je veći i udeo starih u ukupnom stanovništvu. Tako kod nas on iznosi 17,1 odsto, u Hrvatskoj 17,2, Bugarskoj 17,4, a Grčkoj 18,7.
"Pre dve decenije svaki drugi građanin imao je 37 godina, a udeo starijih od 65 bio je 12 odsto. To znači da se udeo povećao za čak pet procenata, a medijalna starost za četiri godine. Ali, ne starimo intenzivno samo mi, već i ostale, pa čak i mlade nacije, na Balkanu. Čak i u Albaniji, koja ima najmlađu naciju, udeo starih je dupliran", kaže Penev.
Sve veći broj starih znači - sve više domova za penzionere, a sve manje škola i pedijatrija, kao i sve veći pritisak na penzioni i zdravstveni sistem. Pošto sve manje ljudi radi, to znači da će i penzije biti sve niže!
"Imaćemo sve više gerijatrija, a sve manje učitelja i pedijatara", sumira Penev, i dodaje da na duže staze to ujedno znači da će Srbija imati i sve manje stanovnika.
Više od 1,2 miliona ljudi danas, u našoj zemlji, starije je od 65 godina, a starijih od 80 ima 230.000, što čini tri odsto ukupne populacije. Broj starijih žena značajno prelazi broj starijih muškaraca (57:43 odsto). Svaka peta starija žena živi sama, a svaka druga u samačkom ili višečlanom staračkom domaćinstvu. Najstarija opština je Crna Trava, u kojoj je prosečna starost 52 godine.
Podaci vladinog Tima za socijalno uključivanje (inkluziju) i smanjenje siromaštva pokazuju da je proces demografskog starenja društva dostigao velike razmere, jer se, s jedne strane, povećao udeo starijih, a sa druge smanjio udeo mladih (pad prirodnog priraštaja).
Što se tiče zaposlenosti starijeg stanovništva, prema rečima prof. dr Marije Babović sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, posebno rizična grupa, pored mladih koji se zapošljavaju prvi put, jesu ljudi stariji od 49 godina, koji su tokom ekonomske krize ostali bez posla i teško mogu da nađu novo zaposlenje.
"U naročito teškoj poziciji su žene, kojima se otvoreno, u startu, govori da se neće ponovo zaposliti", kaže prof. Babović.
Podaci Tima za inkluziju, u čijem radu učestvuje i Babovićeva, pokazuju da je od početka krize do kraja prošle godine, zaposlenost u starosnoj grupi od 55 do 64 godine opala za blizu 50.000 "duša", od kojih više od 40.000 nije moglo da nađe novi posao, a na kraju je od traženja i - odustalo.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, od 2.281.909 zaposlenih u Srbiji, 486.375 njih starije je od 50 godina. Zanimljivo je da 25.851 ima više od 70, a 22.680 više od 75 godina.
U pitanju su uglavnom poljoprivrednici, koji su i dalje radno aktivni, objašnjava prof. Marija Babović za "Novosti".
(MONDO)
