• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Kako je građen autoput "Bratstvo i jedinstvo"

"Akcijaši", "brigadiri", omladinci i kao ih sve nisu zvali, rečju pripadnici radnih brigada u kojima su bili jugoslovenski ali i mladi ljudi iz inostranstva i pripadnici JNA, okupili su se danas da evociraju uspomene na period kada su pre više od 60 godina počeli da grade autoput "Bratstvo i jedinstvo".

Radne akcije počele su još tokom rata - žetvom ispred neprijateljskih položaja, sečom drva na Crnom Vrhu i Rudniku, branjem kukuruza, izjavio je za Tanjug jedan od učesnika tih akcija Slobodan Ristanović i dodao da su posle na red došle "omladinske" pruge Brčko-Banovići i Šamac-Sarajevo.

"Omladina je izgradila 16 pruga u jednom periodu, a učestvovali smo i u gradnji četiri hidroelektrane, fabrike 'Ivo Lola Ribar' u Železniku, 'Sevojno' kod Užica", priseća se Ristanović i navodi da je ipak autoput bio najveći objekat koji je omladina gradila od 1948. do 1950. godine.

Nakon toga usledio je sedmogodišnji prekid u izgradnji autoputa zbog ekonomske blokade, a radovi su nastavljeni 60-ih godina, deonicom Zagreb-Ljubljana, posle čega se neprekidno radilo na nekoliko etapa od Beograda do Đevđelije.

Kako je kazao Ristanović, omladina je izgradila 1.050 kilometara autoputa, a mladi su se dobrovoljno prijavljivali za učešće u radnim akcijama.

"Kad počne prijavljivanje za radne akcije, javi se tri puta više omladinaca nego što je potrebno, pa su organizatori bili na velikim mukama koga da ostave za sledeću smenu. Ljudi su se kačili na vozove kojima smo polazili na akciju i želeli da ostanu", podvukao je Ristanović.

Jedan od komadanata radnih akcija bio je i Tomislav Badovinac, koji nam je ispričao kako su one bile sinonim bratstva i jedinstva i drugarstva, ali i vrsta vaspitno-obrazovnog sistema, koji nije bio nametnut.

Badovinac, koji je danas proglašen za počasnog člana Udruženja učesnika omladinskih radnih akcija, ukazao je da je gotovo svaki drugi čovek u to vreme bio akcijaš i nije se toga stideo.

Mladi danas nemaju dobru perspektivu, smatra Badovinac, zbog čega je potrebno ponovo organizovati neke oblike njihovog angažovanja, posebno u ruralnim sredinama.

Učesnik radnih akcija, a od 1961. godine i najmlađi komadant naselja na izgradnji autoputa u Preševu, bio je Stevo Basta, koji je učestvovao i u akcijama 1959. godine kod Niša i 1960. godine u Predejanima.

U Preševu su boravile radničke seoske brigade, naveo je Basta i dodao da su omladinci u naseljima ostajali po dva meseca.

"Život u naseljima bio je organizovan. Buđenje je bilo u četiri, zatim su se spremale barake, pa umivanje, fiskultura, doručak i odlazak na gradilište", priseća se Basta i dodaje da su svake večeri u naseljima gostovala kulturno umetnička društva.

Postojala su i takmičenja brigada i naselja, a pojedinci su mogli da idu na različite kurseve, pa je, prema Bastinim rečima, traktorski kurs u Preševu završilo oko 300 omladinaca, a bilo je i onih koji su učili za vodoinstalatere ili vozače.

"Bilo je spojeno i radno i korisno, a najveći odziv bio je za takmičenja za radne rezultate, u kojima se takmičilo koja će brigada i brigadir biti najbolji", naveo je Basta, uz objašnjenje da su nagrade bile udarničke značke i ordeni brigada.

Jedan od akcijaša bio je i Tomislav Lazić, koji se prvi put na akciju otišao 1947, sa 14 godina i to na gradilište pruge Šamac-Sarajevo.

On je radio i na putu Grdelica-Sarajevo, kao član Glavnog štaba, a u izgradnju te etape bilo je uključeno oko 48.000 omladinaca, iz 20 naselja, koji su se smenjivali na mesec dana.

Rad i život u naselju su bili raznovrsni, priseća se Lazić, ali dodaje da je najveća tekovina bila za mnoge trajno prijateljstvo.



Autoput "Bratstvo i jedinstvo" je povezivao većinu republika SFRJ, a išao je od Jesenica preko Ljubljane, Novog Mesta, Zagreba, Slavonskog Broda, Vinkovaca, Beograda, Niša i Skoplja do makedonsko - grčke granice.

Izgradnja je započela posle Drugog svetskog rata da bi se Jugoslavija dobro saobraćajno povezala, jer je tada imala samo lokalne i regionalne puteve lošeg kvaliteta.

Nekadašnji brigadiri organizovali su u prostorijama "Udruženja Kragujevčana i prijatelja Kragujevca" svečanost povodom godišnjice završetka deonice autoputa Grdelica - Skoplje.

(Tanjug)

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image