Od 1. januara u Srbiji se deca starija od 15 godina imaju pravo na privatnost i uvid u medicinsku dokumentaciju, poštuje se vreme pacijenta u zdravstvenoj ustanovi, moguća je promena pola iz zdravstvenih razloga, a studenti do 26 godina starosti imaju pravo na stomatološku zaštitu o trošku države.
Od 1. januara u Srbiji se deca starija od 15 godina imaju pravo na privatnost i uvid u medicinsku dokumentaciju, poštuje se vreme pacijenta u zdravstvenoj ustanovi, moguća je promena pola iz zdravstvenih razloga, a studenti do 26 godina starosti imaju pravo na stomatološku zaštitu o trošku države.
Kroz izmene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti stvoreni su uslovi da deca između 15 i 18 godina imaju pravo na uvid u svoju medicinsku dokumentaciju, odnosno pravo na privatnost.
"Dete koje je navršilo 15 godina i koje je sposobno za rasuđivanje, imaće pravo da na svoj zahtev izvrši uvid u medicinsku dokumentaciju, kao i pravo na poverljivost tih podataka. Međutim, privatnost i poverljivost podataka može i mora biti narušena u slučaju životne ugroženosti adolescenta ili ako je odlučivanje adolescenta protivno njegovom najboljem interesu, kada je roditeljski pristanak neophodan, a nezavisno od prirode same bolesti", kaže se u tom propisu.
Utvrđeno je i posebno pravo pacijenta o poštovanju pacijentovog vremena u ostvarivanju zdravstvene zaštite u zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi.
"Pacijent ima pravo na zakazivanje pregleda, dijagnostičkih procedura, kao i drugih medicinskih mera i postupaka radi očuvanja i unapređenja zdravstvenog stanja", navodi se u toj izmeni zakona.
Od danas će i za studente do navršenih 26 godina biti obezbeđena besplatna stomatološka zdravstvena zaštita o trošku države.
Pored njih, pravo na stomatološke zdravstvene usluge propisano je i osobama koje su u toku života zbog oboljenja ili povrede izgubile neku telesnu ili psihofizičku funkciju zbog čega nisu u mogućnosti da samostalno obavljaju aktivnosti svakodnevnog života, kao i socijalno ugroženima.
Izmenama i dopunama zakona o zdravstvenom osiguranju predviđeno je da se iz budžeta počev od 2012. godine, obezbeđuju sredstva za lečenje pacijenata obolelih od retkih bolesti.
Kako je rečeno u Ministarstvu, sredstva će biti obezbeđena za sedam pacijenata, a spisak vrsti bolesti načiniće republička stručna komisija.
Za lečenje pacijenata koji boluju od retkih bolesti iz budžeta će biti izdvojeno 130 miliona dinara, i to od prihoda ostvarenih od igara na sreću.
Izmenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju uneta je nova definicija povrede na radu koja je usklađena sa prihvaćenom definicijom Svetske zdravstvene organizacije (SZO), prema kojoj se povredom na radu smatra samo ona koja je nastala u samom procesu rada.
Na promenu pola u Srbiji čeka oko 200 ljudi, a stručna grupa će razmatrati njihovu medicinsku dokumetaciju i davati preporuku za tu intervenciju, rečeno je agenciji Beta u Ministarstvu zdravlja.
Promena pola u Srbiji se radi u Ginekološko-akušerskoj klinici "Narodni front" i u Kliničkom centru Srbije, a procedura određivanja koji pol kod osoba koje žele da se operišu je preovlađujući veoma je komplikovana i podrazumeva medicinske, ali i psihološke pripreme koje traju tri do četiri godine.
U Ministarstvu zdravlja je rečeno da će u narednih u dve do tri godine biti spremno oko 50 pacijenata za promenu pola.
U Srbiji 2011. registrovano 511 novih lekova
Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS) izdala je tokom 2011. godine dozvole za 511 novih lekova za ljude i 104 leka za životinje.
Tokom 2011. su obnovljene i dozvole za 599 lekova za ljude, koji su već u prometu, i za 59 lekova za životinje.
ALIMS je zadužen i za odobravanje kliničkih ispitivanja lekova i medicinskih sredstava čime se prati konstantan progres medicine.
Način sprovođenja kliničkih ispitivanja u Srbiji je definisan strogim odredbama kojima se obezbeđuje dobrobit pacijenta i štiti njegova bezbednost, ističu u ALIMS-u.
Kliničko ispitivanje se može započeti po odobrenju Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije, po odobrenju Etičkog odbora zdravstvene ustanove u kojoj će se sprovoditi i po sklapanju Ugovora zdravstvene ustanove i sponozora ispitivanja, a uz kontrolu Agencije i Ministarstva zdravlja.
Klinička ispitivanja nude i mogućnost pacijentima, naročito onima sa ozbiljnim obolenjima za koje se tek razvijaju nove terapije, da dobiju najsavremenije lekove znatno pre nego što budu pušteni u promet.
U kliničkom ispitivanju kao ispitanici mogu učestvovati svi koji su dobrovoljno pristali na to i potpisali pristanak pošto im je objašnjena potencijalna korist, odnosno rizik ulaska u kliničko ispitivanje, a pod uslovom da zadovoljavaju tačno određene kriterijume, koje je sponzor naveo u protokolu kliničkog ispitivanja.
Tokom kliničkog ispitivanja leka, ispitanik može da u bilo kojem trenutku povuče pristanak, odnosno da odustane od kliničkog ispitivanja leka.
Klinička ispitivanja najčešće traju nekoliko meseci, ali mogu trajati i više godina.
U ALIMSU navode i da je tokom prošle godine u registar medicinskih sredstava upisano 3.695 novih, te se ukupan broj registrovanih medicinskih sredstava u Srbiji povećao na 24.690.
Odobren je uvoz 2.257 neregistovanih lekova za humanu, odnosno 94 za veterinarsku primenu, za lečenje manjih grupa pacijenata, a na zahtev lekara odnosno veterinara, rečeno je u Agenciji.
(Beta)