Međunarodna upravljačka grupa mogla bi da od septembra prenese sva ovlašćenja na albanske institucije na Kosovu. Albanski lideri tvrde da bi to moglo da se dogodi već početkom jula.
Nadgledana nezavisnost Kosova trebalo bi da bude ukinuta ove godine. Međunarodna upravljačka grupa odredila je da to bude u septembru, a albanski lideri tvrde da bi to moglo da se dogodi već početkom jula, jer su njihove institucije spremne da preuzmu "samostalno upravljanje" Kosovom, prenose beogradski mediji.
RTS prenosi da ukidanje međunarodnog nadzora mora da sačeka primenu zakona koji to omogućavaju, ali i sastanak Međunarodne upravljačke grupe koja 2. jula u Beču treba da donese odluku o prestanku rada te misije na Kosovu.
Srbe takve najave ne zanimaju, a smatraju ih i signalom da međunarodna zajednica želi što pre da se povuče.
"Naravno da nas ne interesuju te najave, jer Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova", kaže za "Novosti" Goran Bogdanović, ministar u prethodnoj vladi. On smatra da je međunarodna zajednica shvatila da je na Kosovu stvorila kvazidržavu koja ničemu ne služi, pa stoga želi da se iz te priče povuče što pre.
"Niko normalan, a pogotovu dobri poznavaoci prilika na Kosmetu ne mogu tvrditi da su kosovske institucije spremne da samostalno bilo šta urade", kaže Bogdanović.
"Zbog svega toga se i postavlja pitanje koji je bio interes međunarodne zajednice u tome osim da na ovom području stvori leglo kriminala i crnu rupu Evrope", navodi ministar u ostavci.
Da se pomenutim najavama želi stvoriti nerealna slika o situaciji na terenu, smatra i Živojin Rakočević, politički analitičar sa Kosmeta koji ističe da na "Kosovu nije bilo ni nezavisnosti niti nadgledanja, već da u pokrajini vlada društvo organizovanog haosa koji zapravo omogućava međunarodne zajednice".
Srbi sa Kosmeta smatraju da albanske institucije nisu spremne da samostalno upravljaju i da međunarodna zajednica mora zadržati sva bitnija ovlašćenja.
"Imajući u vidu da kosovske insitucije predstavljaju spoj nelegalnog i kriminalnog, jasno je da one ne mogu donositi značajne i dalekosežne odluke. Jer osim što su nelegalno proglasile nezavisnost, na čelu ovih institucija nalaze se ljudi ogrezli u kriminal i korupciju", ističe Nebojša Jović iz Srpskog nacionalnog veća
Da kosovske insitutcije nemaju "jačinu" da samostalnu upravljaju niti će je imati u doglednoj budućnosti, kako u civilnom tako i bezbednosnom sektoru, misli i Rada Trajković, poslanik ispred Jedinstvene srpske liste u Skupštini Kosova:
"Kosovske insititucije ne mogu da "nose" obaveze samostalne države jer su same sebe iskompromitovale pre svega u pogledu ljudskih prava i etničke diskriminacije, ali i korupcije."
Srbi iz pokrajine tvrde i da bez rešavanja spornih pitanja nema ni rešenja statusa.
"Tek kada se vrati oko 250.000 Srba i reši pitanje uzurpirane srpske imovine, može se razgovarati o statusu pokrajine", ističu predstavnici Srba za "Novosti".
Ukidanje međunarodnog nadzora ništa bitno neće promeniti, ocenjuju i kosovski analitičari, jer je do sada taj nadzor bio formalan.
"Međunarodna civilna kancelarija do sada nije upotrebila svoju ustavnu mogućnost da promeni bilo koju svoju odluku ili smeni bilo kog političara, jer društveni život na Kosovu kontrolišu američka ambasada, odnosno Vašington i Brisel i oni ne dozvoljavaju da dođe do te situacije da bi se intervenisalo", rekao je politički analitičar Nadžmedin Spahiju za RTS.
Nadgledanu nezavisnost formulisala je Međunarodna upravljačka grupa i ona datira od proglašenja samostalnosti Kosova. Međunarodnu upravljačku grupu čine države koje su priznale jednostranu nezavisnost Kosova.
(MONDO)
RTS prenosi da ukidanje međunarodnog nadzora mora da sačeka primenu zakona koji to omogućavaju, ali i sastanak Međunarodne upravljačke grupe koja 2. jula u Beču treba da donese odluku o prestanku rada te misije na Kosovu.
Srbe takve najave ne zanimaju, a smatraju ih i signalom da međunarodna zajednica želi što pre da se povuče.
"Naravno da nas ne interesuju te najave, jer Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova", kaže za "Novosti" Goran Bogdanović, ministar u prethodnoj vladi. On smatra da je međunarodna zajednica shvatila da je na Kosovu stvorila kvazidržavu koja ničemu ne služi, pa stoga želi da se iz te priče povuče što pre.
"Niko normalan, a pogotovu dobri poznavaoci prilika na Kosmetu ne mogu tvrditi da su kosovske institucije spremne da samostalno bilo šta urade", kaže Bogdanović.
"Zbog svega toga se i postavlja pitanje koji je bio interes međunarodne zajednice u tome osim da na ovom području stvori leglo kriminala i crnu rupu Evrope", navodi ministar u ostavci.
Da se pomenutim najavama želi stvoriti nerealna slika o situaciji na terenu, smatra i Živojin Rakočević, politički analitičar sa Kosmeta koji ističe da na "Kosovu nije bilo ni nezavisnosti niti nadgledanja, već da u pokrajini vlada društvo organizovanog haosa koji zapravo omogućava međunarodne zajednice".
Srbi sa Kosmeta smatraju da albanske institucije nisu spremne da samostalno upravljaju i da međunarodna zajednica mora zadržati sva bitnija ovlašćenja.
"Imajući u vidu da kosovske insitucije predstavljaju spoj nelegalnog i kriminalnog, jasno je da one ne mogu donositi značajne i dalekosežne odluke. Jer osim što su nelegalno proglasile nezavisnost, na čelu ovih institucija nalaze se ljudi ogrezli u kriminal i korupciju", ističe Nebojša Jović iz Srpskog nacionalnog veća
Da kosovske insitutcije nemaju "jačinu" da samostalnu upravljaju niti će je imati u doglednoj budućnosti, kako u civilnom tako i bezbednosnom sektoru, misli i Rada Trajković, poslanik ispred Jedinstvene srpske liste u Skupštini Kosova:
"Kosovske insititucije ne mogu da "nose" obaveze samostalne države jer su same sebe iskompromitovale pre svega u pogledu ljudskih prava i etničke diskriminacije, ali i korupcije."
Srbi iz pokrajine tvrde i da bez rešavanja spornih pitanja nema ni rešenja statusa.
"Tek kada se vrati oko 250.000 Srba i reši pitanje uzurpirane srpske imovine, može se razgovarati o statusu pokrajine", ističu predstavnici Srba za "Novosti".
Ukidanje međunarodnog nadzora ništa bitno neće promeniti, ocenjuju i kosovski analitičari, jer je do sada taj nadzor bio formalan.
"Međunarodna civilna kancelarija do sada nije upotrebila svoju ustavnu mogućnost da promeni bilo koju svoju odluku ili smeni bilo kog političara, jer društveni život na Kosovu kontrolišu američka ambasada, odnosno Vašington i Brisel i oni ne dozvoljavaju da dođe do te situacije da bi se intervenisalo", rekao je politički analitičar Nadžmedin Spahiju za RTS.
Nadgledanu nezavisnost formulisala je Međunarodna upravljačka grupa i ona datira od proglašenja samostalnosti Kosova. Međunarodnu upravljačku grupu čine države koje su priznale jednostranu nezavisnost Kosova.
(MONDO)
