Pijte vodu, nosite pamučnu odeću i ne izlazite ako ne morate. Ako imate obaveze, ne mrdajte iz kuće bez šešira i lepeze. Od vrućine ne možete pobeći, ali ako primenjujete savete lekara bar možete biti sigurni da vam neće pozliti na ulici.
Portparol Hitne pomoći Nada Macura izjavila je jutros Tanjugu da je potrebno odmarati se, a ukoliko neko kreće na put, trebalo bi da bude odmoran i da ne uzima alkohol.
Macura je savetovala oprez na kupalištima i u saobraćaju, podsetivši da je petak dan saobraćajne gužve.
Kada su vrućine, u prostorijama u kojima se boravi i u vozilima potrebno je podesiti klimu, dok je na kupalištima potreban oprez i na svakom bazenu i kupalištu morao bi biti spasilac i lekar, rekla je ranije Tanjugu Macura.
U najtoplijem delu dana potrebno je biti ili u hladovini ili u rashlađenim prostorijama, dok bi radnici koji rade na otvorenom trebalo da uzimaju što više mineralnih voda.
Potrebno je uzimati laganu ishranu, osvežavati se voćem, uzimati sveže povrće i lagana mesa, poručila je Macura.
Osobu koja je izgubila svest i doživela kolaps, toplotni udar i sunčanicu ne bi trebalo podizati sa površine na kojoj se nalazi u ležećem položaju, rekla je Macura.
Trebalo bi toj osobi podići noge pod uglom od 45 stepeni i raskomotiti je oko vrata, otkopčati joj kaiš i hladiti je priručnim sredstvima, lepezom ili novinom i pljusnuti je hladnom vodom, objasnila je Macura.
U takvom položaju potrebno je držati joj noge do dolaska lekarske ekipe i pokušati uspostaviti kontakt sa njom.
"Osnovno je preneti je u hladovinu i ne podizati je", naglasila je Macura.
Macura je upozorila da posebno hronični bolesnici ne bi trebalo da izlaze u najtoplijem delu dana.
Ona je savetovala nošenje bočice sa vodom i lepeze i odmor.
Oni koji odlaze na posao trebalo bi da imaju kačket ili šešir, oni koji se nalaze na plaži da koriste suncobran, dok bi oni koji imaju nizak pritisak trebalo da uzimaju slane krekere, poručila je Macura.
Potrebno je odmarati se, izbegavati izlazak iz kuća od 10 do 17 časova, a šetnje i nabavke obavljati u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima.
U prostorijama u kojima se boravi trebalo bi napraviti takvu klimu gde razlika između unutrašnje i spoljne temperature iznosi od sedam do 10 stepeni.
Macura je upozorila da postojeće vremenske prilike mogu uticati na razdražljivost psihijatrijskih bolesnika i rad na visini, zbog čega je potrebno pridržavati se propisa da se u najtoplijem delu dana ne radi na visinama i da se radnici na otvorenom zaštite.
Macura je savetovala da je potrebno uzimati dosta mineralnih napitaka i da, posebno starije osobe, od 10 do 17 sati, ne bi trebalo da izlaze iz svojih stanova, koji bi trebalo da budu provetreni i rashlađeni.
Ujutro i noću potrebno je otvarati prozore i provetravati prostorije u kojima se boravi, poručila je Macura.
Visoke temperature, kao i vremenske promene veliki su stres za organizam, a da bi se tako teško vreme lakše podnelo, lekari preporučuju da se pije dosta tečnosti, jede lagana hrana bogata vitaminima i ne preteruje sa fizičkim aktivnostima.
S obzirom na to da većina ljudi nije pripremljena za visoku temperaturu, koja je uglavnom razlog kolapsa, Macura upozorava da su kod meteoropata moguće glavobolje, slabija koncentracija, razdražljivost i nesanica i preporučuje im da radni dan planiraju prema prognozi, da izbegavaju stresne situacije, odmaraju popodne ili šetaju na otvorenom, posebno pored reke.
Macura dodaje da je moguće da ljudi, zbog konstantnog umora, osećaju veću potrebu za kafom, posebno osobe sa nižim krvnim pritiskom, ali da s njenom količinom treba biti oprezan jer stimulativno dejstvo kafe je kratkotrajno.
Sunčanje u najtoplijem delu dana treba izbegavati, dok se osobama koje imaju zdravstvene tegobe izazvane vremenskim prilikama preporučuje preventivni odlazak kod lekara i provera krvne slike.
Medicinska literatura građanima, takođe, preporučuje redovne obroke - obavezan doručak, lagan ručak, laganu večeru i dve dnevne užine, koji će sačuvati snagu, održati dobru koncentraciju i okrepiti organizam.
Za vreme visokih temperatura izuzetno je važno piti dovoljno tečnosti, jer organizmu tada najviše prija i pomaže pijaća voda.
Kod visokih temperatura, odrasle zdrave osobe treba da unose osam do deset čaša vode na dan, a oni koji se bave fizičkim aktivnostima ovoj količini treba da dodaju jednu do tri čaše vode za svaki sat aktivnosti.
Osobama starijim od 65 godina, savetuje se da često piju tečnost bez obzira na to da li su žedni, jer organizam starih ljudi ima smanjene rezerve vode zbog smanjenog osećaja žeđi.
Zaštita od spoljnih uticaja u boravišnom prostoru podrazumeva redovno održavanje lične higijene - tuširanje - kupanje mlakom vodom pre odlaska na spavanje, prilikom dolaska sa posla, iz grada, sa mesta za rekreaciju.
(Tanjug)