U opširnom intervjuu agenciji Tanjug, ministarka sporta Alisa Marić govorila je o mnogim aktuelnim sportskim temama, planovima i ciljevima, kao i mogućoj privatizaciji Zvezde i Partizana.
Ministarka je u intervjuu Tanjugu naglasila i značaj izrade strategije sporta, u kojoj će posebnu pažnju posvetiti razvoju školskog sporta.
"Osnovni prioritet biće borba protiv dopinga, nasilja i korupcije u sportu, ali prioritet je i obezbeđivanje stabilnog finasiranja programa nacionalnih granskih saveza i aktivnosti Olimpijskog komiteta i Sportskog saveza Srbije. Nastavićemo i sa finansiranjem redovnih programa nacionalnih granskih saveza, priprema, organizacija trakmičenja, stručnih seminara, ali i sa obezbeđivanjem sredstava za kampove za pripreme sportista, stipendije, organizacije međunarodnih takmičenja u interesu Republike, finansiranje nacionalnih sportskih priznanja", rekla je Marićeva.
Na vrhu prioriteta je i nastavak izrade strategije razvoja sporta, sa posebnim akcentom na razvoj školskog sporta.
"To je praktično tekuća stvar, pošto je prethodna strategija usvojena za period od 2009. do 2013. godine, a rad na novoj strategiji predstavlja nastavak rada. Nameravam da poklonim značajnu pažnju razvoju školskog sporta i već se krenulo sa jednim ozbiljnim projektom za koji je usvojen budžet za 2012. godinu, sa ciljem da unapredimo razvoj školskog sporta i učinimo ga što dostupnijim svoj deci. Primera radi, uspešno je organizovana Školska olimpijada u Sremskoj Mitrovici kroz koju je, putem raznih programa, prošlo oko 300.000 učenika, dok je na samoj Olimpijadi učestvovalo oko 5.000 učenika osnovnih i srednjih škola", istakla je ministarka.
Posebnu pažnju ministarka Marić posvetiće rešavanju problema sportske infrastrukture u Srbiji.
"Ja se ponosim potpisom na ugovoru o izgradnji zatvorene Atletske dvorane u Beogradu. To je san generacija atletičara i vrlo brzo će se pretočiti u realnost. Realizacija izgradnje dvorane je rezultat dogovora dva Ministarstva. Mi obezbeđujemo sredstva, a Ministarstvo odbrane ustupa zemljište na Banjici. Nadalje, u pripremi je i dokumentacija za izgradnju streljačke dvorane na Carevoj ćupriji. Naši strelci konačno treba da dobiju dobre uslove za rad. Nastavljamo razvoj Zavoda za medicinu sporta, gde je već rekonstruisano i stavljeno u punu funkciju više od 5.000 kvadratnih metara prostora koje koriste predstavnici 15 olimpijskih sportova, kao i sportisti sa invaliditetom. U dosadašnjem radu dobro se pokazao zajednički rad na obnovi objekata. U proces su se uključivale lokalne samouprave i u sadejstvu sa Ministarstvom omladine i sporta proistekli su najbolji i najrealniji projekti", rekla je Marićeva.
Ministarka Marić mandat je počela Olimpijskim igrama u Londonu, gde je kako kaže osvajanjem četiri medalje ostvaren uspeh.
"Uspeh je postignut i ogleda se, između ostalog, u opštem zadovoljstvu sportske i javnosti uopšte. U Srbiju su stigle medalje a poneli su ih novi idoli mladih generacija. To je najlepša slika sporta. Olimpijci su dostojno reprezentovali zemlju i to isto treba naglasiti. Možda ostaje žal za toliko četvrtih mesta, ali sve se u sportu, kao i u životu, vraća i biće novih prilika. Olimpijski komitet Srbije će svakako sagledati postignuto i doneti zaključke. To je važno da bi se u naredni ciklus ušlo na još bolji način", konstatovala je Marićeva.
Veliku ulogu na tom planu ima i Ministarstvo sporta, koje je ove godine izdvojilo 341 milion dinara za pripreme sportista koji su učestvovali na Igrama u Londonu.
"Taj novac je bio upućen direktno na sportiste i njihove trenere - na pripreme, ishranu, pokrivanje troškova iznajmljivanja hala i ostalih potrebnih objekata, njihovo lečenje. Osvajači medalja, Milica Mandić, Ivana Maksimović i Andrija Zlatić, stipendisti su ministarstva nekoliko godina unazad, prepoznati su od strane Olimpijskog komiteta za 'projekat London', ali su i u projektu za Rio de Žaneiro 2016. godine. Oni su već osam godina, od Pekinga, u planovima finansiranja, u kojima se pokrivaju troškovi njihovih priprema i nastupa za reprezentaciju",objasnila je ona.
Na pitanje da li će za naredni olimpijski cirkus sredstva možda biti drugačije raspoređena kako bi više novca dobili "mali sportovi" kao što su tekvondo, veslanje, streljaštvo ili kajak Marićeva je rekla:
"Kada je reč o sredstvima za saveze, ona se prevashodno raspoređuju u odnosu na kategorizaciju sportova. Tako, recimo, veslanje sa godišnjim fondom od 37 miliona dinara i streljaštvo sa fondom od 40 miliona dinara spadaju u prvu kategoriju sportova. Kajakaškom savezu odlazi 25, a tekvondou 14 miliona dinara godišnje, što nisu zanemarljiva sredstva. Naravno da su izmene moguće i čak preporučljive. Ako sport usled neodgovarajućeg rada saveza stagnira, posledice u smislu slabijeg priliva sredstava bile bi očekivane. Ako se savez nametne svojom aktivnošću, sve boljim rezultatima, povećanom popularnošću koja označava i povećanje baze sportista, logično je da će ministarstvo pomoći napredak".
Marićeva je navela da nikako ne voli podelu na "male i velike saveze".
"Budimo realni, svi takozvani 'veliki savezi' počivaju na jakoj organizaciji. Drugo je pitanje da li neko u određenom savezu stvari vidi drugačije i zašto. To su već unutrašnja pitanja koje se tiču svih onih koji pripadaju samom sportu. Želim da naglasim da ministarstvo nije tu da negde navodno uvede red jer svaka medalja ima dve strane i retko se postiže konsenzus među bitnim činiocima u okviru bilo kog sporta. Ne volim podelu na velike i male sportove jer je uslovna. Ali, ako tako gledamo, ima i 'malih saveza' koji odlično rade. Iz prve ruke sam to uvidela u nedavnom kontaktu sa ljudima iz Tekvondo asocijacije", kazala je Marićeva.
Ministarka je istakla da je u načelu protiv ukidanja B olimpijskih normi, ali da će konačnu odluku doneti Olimpijski savez Srbije.
"Ja bih se načelno založila da se prednost pruži mladim sportistima. Onima koji su možda danas bez šansi za visokim plasmanom ali zarad njihove sportske budućnosti. To bi ipak za sada bio samo moj stav. Odluke o pitanju poput ovog se ne donose inokosno, a pritom se ova tema u najvećoj meri tiče strategije i viđenja Olimpijskog komiteta Srbije. Pre nekoliko dana smo imali zajednički sastanak koji je bio veoma sadržajan. Vlade Divac, Djorđe Višacki i njihovi saradnici znaju u dušu sve naše olimpijce. U Londonu sam se uverila da se radi o odnosu koje se bazira na poznavanju materije i međusobnom poverenju. Ne sumnjam da su oni dobro proučili problematiku ovog pitanja i da imaju adekvatno rešenje".
Ministarka se osvrnula na probleme koji je prate.
"Problemi koji dolaze, često suštinski nisu iz sfere sporta. To su, primera radi, pojedini javni pozivi iza kojih stoje politički ili neki drugi interesi, a sport je samo sredstvo prenošenja poruke. Ja sam nestranačka ličnost i da nisam na poziciji ministra verovatno bih i dalje bila aktivni sportista. S obzirom da nemam političkih iskustava, bila sam u prvo vreme iznenađena kada vam neko nesto kritički poručuje putem novina, a da vam se nikada nije direktno obratio. Sada već prepoznajem takve situacije pre nego se i raspitam o detaljima. Među pravim sportskim radnicima i sportistima toga nema. Možemo da se ponekad i ne slažemo, ali svima nam je zajednički cilj. Izazova u samom sportu se ne bojim niti imam razloga", objasnila je ona.
Marićeva je navela da je privatizacija sportskih klubova, pre svega Crvene zvezde i Partizana, pitanje koje se ne može rešiti preko noći i da je za rešenje tog pitanja neophodno da se pokrene kompletan političko-ekonomski establišment zemlje.
"Meni je jasno da je to za javnost jedna veoma atraktivna tema, kao i bilo šta drugo u vezi sa dva najveća sportska kluba, pa makar oni bili samo vrh ledenog brega po pitanju privatizacije u sportu. Da je to jednostavan posao posle koga bi samo tekli med i mleko i svi bi bili srećni i zadovoljni, to bi bilo rešeno za mandata neke prethodne Vlade. Ne treba gajiti iluzije da se to rešava preko noći".
Ona je dodala da je to izrazito krupno pitanje, čiji je opšti okvir zaista sportski, ali suštinski pripada sferi ekonomije.
"Za rešavanje pitanja privatizacije u sportu neophodno je da se pokrene kompletan političko - ekonomski establišment zemlje. Ministarstvo na čijem sam čelu nadležno je da pruži samo zakonski okvir u slučaju moguće privatizacije", istakla je Marićeva.
Za kraj, ministarka Marić otkrila je po čemu bi volela da se pamti njen mandat.
"Svi znamo da kažemo kako je Švajcarska jedna od onih idealnih zemalja. A tamošnji stanovnici ni ne znaju ko je gde i na kojoj funkciji i koliko dugo. Važno je da sve funkcioniše kao, tako se i kaže, švajcarski sat. Neka tako bude i ovde, neka sve bude na dobrobit sportu, a najmanje je bitno ko iza toga stoji", zaključila je Marićeva.
(Tanjug/MONDO, foto: MN Press)