Centralna banka povećala repo kamatu i tako će nastaviti a inflacija će i ove godine probiti plan NBS, jer država mora da poveća cene zaleđene u 2012.
Inflacija će u narednih nekoliko meseci dobiti na ubrzanju, vrhunac u ovoj godin bi mogla da ima u martu sa nivoo cena za 13,5 odsto većim nego u martu 2012. godine. Posle toga bi mogla da blago pada na ovogodišnji prosek od oko sedam odsto.
Povodom novog NBS-ovog povećanja kamate koju centralna banka plaća kada banke od nje "pozajmljuju" hartije od vrednosti (kamatna stopa na repo-operacije, tzv referentna kamatna stopa,) u obe banke prognoziraju da će ta kamatna stopa i dalje raste bar još dva meseca.
Stručnjaci Rajfajzena i Hipoa kažu da će NBS biti oprezna u tome kada će će početi sa snižavanjem referentne kamate, imajući u vidu dve opasnosti koje mogu produžiti zaustavljanje inflacije.
Prva opasnost je ogromna dinarska likvidnost (velika količina dinara kod banaka koje ne mogu/smeju da ih plasiraju u kredite) i rast državno regulisanih cena (koji je odložen u 2012. godini pa mora da se dogodi u ovoj).
Imajući u vidu navedene činjenice, u Rajfazen banci kažu da, uprkos slaboj agregatnoj tražnji, ne očekuju da će inflacija biti vraćena u ciljani raspon ove godine od 2,5 do 5,5 dosto, ali da će bez sumnje biti jednocifrena.
Da će inflacija biti "preko" od plana (i primarnog zakonskog zadataka centralne banke o očuvanju nivoa cena) ali da će se godina ipak završiti na jednocifrenom nivou cena, slažu se i u Hipo banci.
NBS je povećala repo stopu za 25 baznih poena na 11,50 odsto na januarskoj sednici Izvršnog odbora, što je četvrto povećanje za redom i cela dva procentna poena od juna 2012. godine, kada je povećanje počelo.
Narodna banka Srbije ovu odluku obrazlaže potrebom da se suzbiju inflatorni pritisci, budući da je inflacija na nivou 2012. dostigla 12,2 odsto (i tako premašila gornju granicu ciljanog koridora NBS za 6,7 procentnih poena), a da se u predstojećem periodu može očekivati nastavak ubrzanja rasta cena, navodi se u analizi Hypo banke.
Nakon intenzivne inflacije u periodu između maja i oktobra (kada je mesečni rast cena u proseku iznosio 1,6 odsto), u novembru je zabeležena nulta stopa rasta cena, a u decembru deflacija od 0,4 posto na mesečnom nivou.
Na ovakva kretanja krajem 2012. je, prema istom izvoru, najverovatnije uticao pad domaće tražnje. Ssamo u novembru je došlo do pada prometa u trgovini na malo od 10,6 odsto međugodišnje u stalnim cenama.
(MONDO/agencije, grafik: MONDO)