Udruženje Ateisti Srbije provokativnu tribinu reklamira "Rastko Nemanjić - prosvetitelj? Od mita do stvarnosti" plakatom sa Svetim Savom na zastavi duginih boja
Organizacija Dveri je osudila stav Ateista Srbije, i povodom tribine i povodom plakata, smatrajući da je izvitoperen i da je još jedna u nizu provokacija.
"U konsultaciji s našim pravnim timom podnećemo krivične prijave protiv organizatora te uvređujuće tribine, kao i onih ko im je dozvolio da je održe. Svim zakonskim silama trudićemo se da zabranimo vređanje vernika, a njih je 80 odsto u Srbiji", rekli su za "Kurir" iz Dveri.
I pored žestoke rakcije Ateisti Srbije ne nameravaju da otkažu svoju tribinu planiranu za 7. februar, već se i dalje pitaju da li je Sveti Sava simbol ljubavi i tolerancije ili "surovi istrebitelj verskih i političkih protivnika".
Marko Ekmedžić, predsednik Ateista Srbije, kaže za beogradski tabloid da će i pored pretnji koje su dobili održati planiranu tribinu.
"Regularno ćemo održati tribinu jer verujemo u sistem pravne države. Zato ćemo da prosledimo policiji sve strašne pretnje koje smo dobili od neistomišljenika. Na tribini će govoriti stručnjaci i vrsni poznavaoci istorije. Niko ne planira bilo koga da vređa, već samo da razbije mit o Svetom Savi kao prosvetitelju, jer on, iako je izuzetna istorijska ličnost, što ne sporimo, nije bio prosvetitelj", objašnjava Ekmedžić.
Na pitanje zašto je Sveti Sava oslikan na gej zastavi i da li je to uvredljivo za vernike, on odgovara da je vređanje stvar percepcije.
"Sam osećaj uvređenosti nije solidan argument. Uvreda je ono što neko percipira kao uvredu. Ova zastava može da bude i simbol radosti i lepote, naravno i LGBT, ali niko od nas ne šalje uvređujuću poruku", izričit je Ekmedžić.
Sveti Sava (svetovno ime Rastko Nemanjić) rođen je oko 1174. u deževačkom kraju kod planine Golije, a preminuo je pri povratku s hodočašća u Jerusalimu 1236. godine u Trnovu u Bugarskoj. Bio je najmlađi sin župana Stefana Nemanje i prvi srpski arhiepiskop.
Sveti Sava se izborio za samostalnost Raške arhiepiskopije od Vizantije 1219. godine i postavio temelje današnje Srpske pravoslavne crkve. Rastko je kao mladić pobegao na Svetu goru i zamonašio se. Kasnije je s ocem podigao manastir Hilandar, jedini srpski manastir na Svetoj gori.
(MONDO, foto: Kurir)