Hrvatska nije spremna da reaguje niti na jednu od realno mogućih katastrofa - zemljotresa, terorizma, poplava, nuklearne havarije.., pokazala zvanična studija.
Uprava za zaštitu i spasavanje izradila je dokument "Procena ugroženosti Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća", prema kome je zemljotres najveća potencijalna prirodna katastrofa koja preti Hrvatskoj.
Dokument, koji je razmatrala hrvatska vlada, sadrži popis svih potencijalnih prirodnih katastrofa i posledica koje bi mogle pogoditi hrvatske građane.
Pored toga, u dokumentu se analizira opasnost od terorističkih napada i spremnosti hrvatskog bezbednosnog sistema da odgovori na tu pretnju.
Tako se otkriva neverovatan podatak da u Hrvatskoj nisu definisani objekti kritične infrastrukture koji su najčešća meta terorističkih napada, kao ni modeli njihove bezbednosti.
U dokumentu se tvrdi da je zakon kojim se to definiše tek u izradi.
Čak, 92,6 odsto hrvatske terotirje nalazi se na seizmološki trusnom području koje bi mogli pogoditi potresi jačine između sedam i devet stepeni Rihtera, poput onog koji je pogodio italijansku regiju Akvila.
Na tom području, kako se navodi, živi čak 99,21 odsto stanovništva Hrvatske.
Pored toga, kao potencijalne nezgode koje prete Hrvatskoj su opasnosti od mina, poplava i nuklearnih nesreća u nuklearkama u blizini hrvatske granice, piše zagrebački "Jutarnji list".
Kada je o poplavama reč, najugroženiji su slivovi Save, Drave i Dunava. Od poplava je ugroženo, kako se navodi, 680 kvadratnih kilometara hrvatske teritorije, 85 gradova, naselja i opština i 160.000 stanovnika.
Potencijalna ugroženost stanovništva u Hrvatskoj od nuklearne i radiološke nesreće veže se uz moguće havarije u nuklearnim elektranama Krško u Sloveniji i Paks u Mađarskoj, u blizini hrvatske granice.
Na 1.000 kilometara od najvećih hrvatskih gradova - Zagreba, Osijeka, Splita i Rijeke - aktivno je 40 nuklearnih elektrana sa 89 reaktora.
U slučaju nuklearne nesreće u NE Krško, najteže posledice pretrpeli bi stanovnici Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, kao i grada Zagreba.
Zavisno od snage, havarija bi, kako se navodi, mogla uticati na područje još osam županija, a procenjuje se da bi u havariji teško stradalo oko 84.000 ljudi uz samu granicu sa Slovenijom i u području 25 kilometara od nuklearke.
Hrvatska je članica NATO, a uskoro će biti i članica EU, što je, bez obzira na pokušaj negiranja te činjenice, stavlja na popis mogućih terorističkih meta.
Iako predstavnici hrvatskih vlasti već nekoliko godina tvrde da bi teroristički napad u Hrvatskoj jako uzdrmao jedini izvor svežeg novca - turizam, dramatično zvuči informacija da u zemlji kritična infrastruktura nije definisana i nije procenjena potreba njene zaštite.
(Tanjug, ilustracija: MONDO)
Dokument, koji je razmatrala hrvatska vlada, sadrži popis svih potencijalnih prirodnih katastrofa i posledica koje bi mogle pogoditi hrvatske građane.
Pored toga, u dokumentu se analizira opasnost od terorističkih napada i spremnosti hrvatskog bezbednosnog sistema da odgovori na tu pretnju.
Tako se otkriva neverovatan podatak da u Hrvatskoj nisu definisani objekti kritične infrastrukture koji su najčešća meta terorističkih napada, kao ni modeli njihove bezbednosti.
U dokumentu se tvrdi da je zakon kojim se to definiše tek u izradi.
Čak, 92,6 odsto hrvatske terotirje nalazi se na seizmološki trusnom području koje bi mogli pogoditi potresi jačine između sedam i devet stepeni Rihtera, poput onog koji je pogodio italijansku regiju Akvila.
Na tom području, kako se navodi, živi čak 99,21 odsto stanovništva Hrvatske.
Pored toga, kao potencijalne nezgode koje prete Hrvatskoj su opasnosti od mina, poplava i nuklearnih nesreća u nuklearkama u blizini hrvatske granice, piše zagrebački "Jutarnji list".
Kada je o poplavama reč, najugroženiji su slivovi Save, Drave i Dunava. Od poplava je ugroženo, kako se navodi, 680 kvadratnih kilometara hrvatske teritorije, 85 gradova, naselja i opština i 160.000 stanovnika.
Potencijalna ugroženost stanovništva u Hrvatskoj od nuklearne i radiološke nesreće veže se uz moguće havarije u nuklearnim elektranama Krško u Sloveniji i Paks u Mađarskoj, u blizini hrvatske granice.
Na 1.000 kilometara od najvećih hrvatskih gradova - Zagreba, Osijeka, Splita i Rijeke - aktivno je 40 nuklearnih elektrana sa 89 reaktora.
U slučaju nuklearne nesreće u NE Krško, najteže posledice pretrpeli bi stanovnici Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, kao i grada Zagreba.
Zavisno od snage, havarija bi, kako se navodi, mogla uticati na područje još osam županija, a procenjuje se da bi u havariji teško stradalo oko 84.000 ljudi uz samu granicu sa Slovenijom i u području 25 kilometara od nuklearke.
Hrvatska je članica NATO, a uskoro će biti i članica EU, što je, bez obzira na pokušaj negiranja te činjenice, stavlja na popis mogućih terorističkih meta.
Iako predstavnici hrvatskih vlasti već nekoliko godina tvrde da bi teroristički napad u Hrvatskoj jako uzdrmao jedini izvor svežeg novca - turizam, dramatično zvuči informacija da u zemlji kritična infrastruktura nije definisana i nije procenjena potreba njene zaštite.
(Tanjug, ilustracija: MONDO)
