• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Kome je palo na pamet da menjamo vreme

Istorija prakse pomeranja kazaljki časovnika dva puta godišnje na letnje i zimsko računanje vremena seže u Prvi svetski rat.

Kao ključni argument za promenu vremena uvek se spominjala ušteda energije, ali neki tvrde da se i ne uštedi "bog zna šta".

Tokom noći koja je pred nama u većem delu Evrope i nekim delovima sveta kazaljke na satovima pomeraju se sat vremena unapred i počinje letnje računanje vremena.

Mogućnost "šetanja" kazaljke sat unpred i unazad prvi put ozbiljnije je počelo da se razmatra krajem 19. i početkom 20. veka.

Predlog je još 1895. godine izneo novozelandski entomolog Džordž V. Hadson, a desetak godina kasnije sličnu ideju imao je i Britanac Viljam Vilet. On je kao argument izneo uštedu energije. Osim toga, imao je i "lični razlog", jer je kao ljubitelj i igrač golfa poželeo još koji sat dnevne svetlosti u večernjim satima da mrak ne bi prekidao igru.

Ipak, letnje računanje vremena prvi su uveli 1916. godine Nemačka i njeni saveznici u Prvom svetskom ratu, kako bi uštedeli na uglju, tadašnjem glavnom energentu.

Sledeće godine iz istog se razloga "akciji" pridružila i Britanija sa svojim saveznicima, dok su Rusija i SAD pričekale još koju godinu.

Po završetku rata, uz izuzetak Britanije i još nekolicine država, većina je sveta ukinula pomeranje kazaljki na satu sve do razdoblja Drugog svetskog rata.

Posle 1945. godine praksa je od države do države bila različita, u mnogim je delovima sveta zbog protesta poljoprivrednika i učitelja letnje računanje vremna je ukinuto, ali kada je sedamdesetih godina nastupila velika energetska kriza svet je opet počeo da se vraća staroj praksi.

Bivša Jugoslavija "letnje" i "zimsko" vreme prvi put je uvela 1983. godine.

I pored brojnih istraživanja koja dokazuju velike uštede, na primer električne energije na javnoj rasveti, pojavile su se i teorije prema kojima gotovo da i nema razlike u potrošnji.

U prilog ovoj drugoj teoriji navode se dodatni troškovi prilagođavanja nekih velikih mašina u industrijskom sektoru.

Danas je praksa još uvijek aktualna u skoro celoj Evropi, Severnoj Americi te sporadično na delovima drugih kontinenata.

Rusija je pre dve godine, pole 30 godina, poslednji put pomerila kazaljke sata unapred i otad ih nije micala natrag na zimsko (standardno) vreme.

Tadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je da će trajna promena blagotvorno delovati na njegove sugrađane, rešavajući ih stresa i nekih bolesti.

Inače Evropa i SAD ne pomeraju satove u isto vreme. Dok se satovi u Evropi prema napred obično pomeraju poslednjeg vikenda u martu, u SAD to odnedavno čine tri nedelje ranije.

To su izdejstvovali razni lobiji, naročito oni velikih maloprodajnih lanaca, koji su žestokom borbom uspeli u Kongresu da "iskamče" dodatnih nekoliko nedelja letnjeg vremena, odnosno dodatnih nekoliko nedelja s više dnevnog svetla u večernjim satima.

To ima pozitivan uticaj na njihov promet jer više kupaca posle posla kod njih navrati po danu, nego po mraku.

Do pre dve godine, razlika između Amerike i Evrope bila je dve nedelje, a pre 2005. godine dva su kontinenta bila manje-više potpuno usklađena, piše Dnevnik.hr.

(MONDO/Ilustracija: Guliver/Getty Images/Thinkstock)

Komentari 21

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Isto mi se hvata...

Ja sam sinoc radio standardno,kao i svaku drugu noc...15 sati.

Milan. Z.

I ja sam za normalno vreme bez ikakvih vestackih korekcija, ali molim Vas nemojte to pisati u stilu, \"bravo braco Rusi, hajdemo i mi kao braca Rusi\"...Dajte malo da mislimo svojom glavom i svojim razumom. Pa iznenadili bi se koliko se ta ista \"Vasa braca Rusi\", retko sete nas. U stvari mislim da ih velika vecina ne zna ni gde se nalazimo. Jednom me je prijateljica iz crnomorskog dela Ukrajine, pitala gde se Srbija tracno nalazi i koliko je to otprilike udaljeno od Kijeva? Nas sem pravoslavne veroispovesti, nista vise ne povezuje sa Rusijom.

marinjo

Pitam se, ako zna neko da mi odgovori, kako li to funkcionise na juznoj hemisferi, s obzirom da se tamo priblizava zima i obdanica se skracuje, a casovne zone su iste kao u odgovarajucim drzavama na severnoj. Npr. Argentina-Kanada, Juznoafricka Republika-Nemacka

special image