• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Sve o referendumu

Kada, zašto, kako, pod kojim uslovima i u kom roku se raspisuje referendum u Srbiji. Da li je mudro da se teret krajnje odluke prenosi na narod, pita se profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov.

Referendum u Srbiji raspisuje Skupština Srbije, na zahtev većine narodnih poslanika ili najmanje 100.000 birača, predviđa Ustav Srbije.

Od dana raspisivanja do dana sprovođenja referenduma ne može proteći manje od 15 ni više od 90 dana, precizira Zakon o referendumu i narodnoj inicijativi, koji bliže uređuje referendumsku proceduru.

Taj zakon propisuje da je referendum punovažan ako je na njemu glasala većina građana koji imaju biračko pravo i koji su upisani u birački spisak.

Takođe, Zakon navodi da se odluka o pitanju koje je bilo predmet izjašnjavanja smatra donetom ukoliko je za nju glasala većina građana koji imaju biračko pravo i koji su upisani u birački spisak, osim ako Ustavom, zakonom ili statutom nije za to predviđen veći broj.

Odluka doneta na referendumu je obavezna.

Kad su se građani referendumom prethodno izjasnili o određenom pitanju, organ koji donosi akt kojim se uređuje to pitanje dužan je da ga donese u skladu s voljom građana, u roku određenom aktom o raspisivanju referenduma, a najkasnije 60 dana od dana održavanja referenduma.

Ako su se građani referendumom izjasnili za potvrđivanje akta, on se smatra usvojenim danom održavanja referenduma, odnosno danom proglašavanja tog akta.

Ako građani referendumom nisu potvrdili akt smatra se da taj akt nije ni donet i o njemu, odnosno o refendumskom pitanju, ne može se ponovo odlučivati na referendumu u roku kraćem od šest meseci od dana prethodnog glasanja.

Akt o raspisivanju referenduma sadrži tačno označenu teritoriju za koju se referendum raspisuje, pitanje o kojem se građani izjašnjavaju, datum sprovođenja i vreme određeno za izjašnjavanje.

Pitanje o kojem se građani referendumom izjašnjavaju mora biti izraženo jasno, tako da se na njega može odgovoriti sa "za" ili "protiv", odnosno "da" ili "ne".

Kad se referendumom odlučuje istovremeno o više pitanja, svako pitanje mora biti posebno formulisano na glasačkom listiću tako da se na svako može odgovoriti sa "za" ili "protiv", odnosno "da" ili "ne".

Ako se referendum raspisuje radi prethodnog izjašnjavanja građana, pitanje o kojem treba da se izjasne može biti formulisano tako da se u odgovoru građanin opredeljuje za jedinu od više predloženih mogućnosti.

Skupština Srbije, kako piše u najvišem pravnom aktu, raspisuje referendum o pitanju iz svoje nadležnosti, u skladu sa Ustavom i zakonom.

Predmet referenduma, navodi se u Ustavu, ne mogu biti obaveze koje proizlaze iz međunarodnih ugovora, zakoni koji se odnose na ljudska i manjinska prava i slobode, poreski i drugi finansijski zakoni, budžet i završni račun, uvođenje vanrednog stanja i amnestija, kao ni pitanja koja se tiču izbornih nadležnosti Skupštine Srbije.

Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Vladan Petrov izjavio je da je referendum najlegitimnije sredstvo izjašnjavanja o nekom pitanju, pa i briselskom sporazumu, ali sumnja da su građani dovoljno obavešteni i kompetentni da odlučuju o tome.

"Referendum je najlegitimnije moguće sredstvo da se o jednom tako značajnom pitanju izjasni neposredno narod kao izvorni nosilac suverene vlasti po Ustavu, ali to je više argument koji odgovara teoriji ustavnog prava. U praksi se postavlja pitanje koliko nam je on neophodan, da li može da se organizuje u relativno kratkom roku na valjan način i koliko će dobro biti formulisano referendumsko pitanje", rekao je Petrov Tanjugu.

On je upitao i da li je mudro da se teret krajnje odluke prenosi na narod, kad građani u prethodnom perirodu, tokom faza pregovora, nisu konsultovani.

"Ustav kaže da pojedina pitanja ne mogu biti predmet referenduma, primera radi, obaveze iz međunarodnih ugovora. Briselski sporazum nije međunarodni ugovor, jer apsolutno ne može da se tretira kao ugovor između dve ravnopravne strane, pošto ga nisu parafirale dve suverene države", istakao je Petrov.

Prvi potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić ponovio je danas da nije isključeno održanje referenduma zbog sporazuma parafiranog u Briselu.

(Tanjug/MONDO)

Komentari 4

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Kocho

Pa postovani uceni profo, ne rece ti nama ono najvaznije. Da li je sporazum u skladu sa Ustavom Republike Srbije ili u suprotnosti sa Ustavom republike Srbije? Mozda ce nam dati odgovor neki profesor sa privatnog pravnog fakulteta.

Đura

Ništa ne brini i mi ćemo u Beograd!

srbin

Ovaj se sav isekira zbog naroda jos ispade da ga zali,Moj gospodine i dosad je islo preko nase grbace pa nek ide opet.

special image