• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Bambusi u centru Beograda

Beograd će ove godine dobiti prve zasade bambusa u centralnoj gradskoj zoni.

To bi trebalo da poboljša kvalitet vazduha i smanji zagađenje bukom, izjavio je stručni saradnik u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine Beograda Dejan Tripković.

"Po ugledu na gradove u Nemačkoj i Italiji, a nakon ispitivanja na nekoliko lokacija u Beogradu, utvrđeno je da mikroklima pogoduje toj biljci koja ima veću moć apsorpcije štetnih gasova i proizvodi više kiseonika od ovdašnjih vrsta drveća", rekao je Tripković za ekološki sajt Agencije Beta "Zelena Srbija".

Prvi zasadi bambusa, kao najefikasnijih urbanih biofiltera, planirani su duž auto-puta kroz Beograd - kod "Beogradske arene" i Mostarske petlje, duž magistralnog puta M-22 (Ibarska magistrala), u rakovičkom industrijskom basenu, u blokovima 23 i 24 u Novom Beogradu, i, kao zaštita, oko nekoliko obdaništa.

Zasadi bambusa imaju najveći efekat kada su postavljeni u blizini velikih saobraćajnica i stacionarnih izvora zagađenja.

Projekat uvođenja bambusa Grad Beograd izvodi u saradnji s Institutom za multidisciplinarna istraživanja iz Beograda, a cilj je da se unapredi zdravlje stanovništva.

Tripković je precizirao da su u 2011. na lokacijama u Košutnjaku, na Adi Ciganliji i u Botaničkoj bašti eksperimentalno bile posađene dve vrste bambusa - "Phyllostachys aureosulcata aureocaulis" I "Phyllostachys bissetii" koje su pokazale otpornost na hladnoću i na letnju žegu.

"Te vrste bambusa koje su imale veliki prirast biomase i za godinu dana narasle četiri metra, pokazale su da mogu da akumuliraju velike količine štetnih čestica i proizvedu nekoliko puta više kiseonika od, recimo, kestena", rekao je on.

Bambus apsorbuje 10 puta veću količinu ugljen-dioksida nego drveće, a zadržava i natrijum, silicijum, čestice bogate metalima, prašinu. Apsorbuje i veliku količinu toplote čime utiču na mikroklimu.

Tripković je kazao da je bambus odličan za gradsku sredinu kao brzorastuća biljka koja povećava lisnu masu tri puta više nego drvenaste vrste.

"Ta biljka je i odlična barijera za buku, pa se često sadi i oko ustanova, poput obdaništa i bolnica", rekao je on.

Tripković je, kao jedan od najboljih primera korišćenja bambusa, istakao Hamburg, u Nemačkoj, koji je 2011. proglašen za "Zeleni grad Evrope" baš zbog toga što je za "drvorede" uzeo bambus koji sada koristi i kao biomasu za energetska postrojenja.

Iako neki stručnjaci za šumarstvo smatraju da bambus ne treba saditi u Srbiji jer je to "invazivna vrsta" koja se lako razmnožava,

Tripković međutim smatra da se pravilnim sađenjem, održavanjem I redovnom kontrolom, ta biljka može držati u predviđenim granicama.

"Projekat korišcenja bambusa za koji se zalaže Beograd, podrazumeva kontrolisanu sadnju - samo na određenom području, uglavnom duž saobraćajnica ugroženih štetnim gasovima, a ne na većim, otvorenim površinama", kazao je Tripković.

Tripković je podsetio da je bambus, posle poslednjeg ledenog doba, pre 10.000 godina, doprineo stvaranju atmosfere kakva je i danas, a kaže i da je to jedina biljka koja ne oboleva od kancera.

Bambus je brzorastuća drvenasta vrsta iz porodica trava (Poaceae). Potiče iz Indije, pretežno raste u tropskim i suptropskim područjima južne, jugoistočne i istočne Azije i severne Australije.

U delovima istočne Azije postoje šume bambusa, a u Japanu čine većinu svih šuma. Često se uzgaja i kao ukrasno, vrtno bilje.

Bambus u svetu smatraju za materijal budućnosti jer se koristi za izradu najmanje 1.500 različitih proizvoda - od čarapa do mostova, čak i celih bicikala.

Donedavno je bambus bio biljka koja se najviše koristila u zemljama gde i prirodno raste, ali njegova upotreba je sve veća i u predelima gde nije autohtona vrsta, poput Evrope.

Procenjuje se da tržište bambusa sada ima obrt od oko 10 milijardi dolara godišnje, a to bi se moglo udvostručiti u narednih pet godina.

(Beta, foto: Guliver/Getty Images/Thinkstock)

Komentari 2

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

ivan

hahaha pa na Nbg-u su i bili, to je ionako bila mocvara :D

Nenad

A kad će da nam zasade eukaliptus da imamo čime da hranimo koale?

special image