• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

"Srbija podržava Dejtonski sporazum"

Srbija podržava Dejtonski sporazum i dogovor dva entiteta i tri konstitutivna naroda u BiH i sa Republikom Srpskom želi najbolje odnose, izjavio je u Banjaluci predsednik Skupštine Srbije Nebojša Stefanović tokom sastanka sa Miloradom Dodikom.

Kako je saopštio Dodikov kabinet, Stefanović je istakao da Srbija sa Republikom Srpskom želi najbolje odnose i podržava regionalnu saradnju, posebno u oblasti ekonomije.

Dodik je rekao da RS i Srbija imaju dobru saradnju i naglasio da će Republika Srpska pratiti stavove državnih organa Srbije u ključnim odlukama, uključujući i pitanje Kosova i Metohije, preneli su mediji u BiH.

Stefanović, koji u Banjaluci učestvuje na trodnevnoj međunarodnoj konferenciji "Mir i pomirenje - korak napred", izjavio je novinarima da u okviru regionalne saradnje treba razgovarati o budućnosti i onome što povezuje države, a ne o prošlosti i onome što ih razdvaja.

On je ocenio da skupovi, kakav je konferencija u Banjaluci, predstavljaju dobru osnovu "da se prošlost ostavi u prošlosti, a da se razgovara o budućnosti koja može da omogući kvalitetniji i bolji život za sve ljude koji žive na ovim prostorima".

Srbija je posvećena stavu da su dijalog i međusobno razumevanje jedini instrumenti za stvaranje mira
i stabilnosti u regionu, rekao je Stefanović.

Stefanović je na panelu "Liderstvo u 21. veku i procesi pomirenja i saradnje" poručio i da "liderstvo u ovom veku treba da bude oslobođeno loših i bolnih iskustava iz prošlosti".

Predsednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić je, citirajuću Marina Držića da je "rat poguba ljudske duše", ocenio da je rat uvek projektovan u glavama elite, a ne građana, zbog čega se "brana ratu gradi u dečijim glavama".

"Ako to uradimo tako, dešavanja s kraja prošlog veka na Balkanu se nikada više neće ponoviti", istakao je on.

Krivokapić je istakao odgovornost lidera i tehnokrata, čiji je zadatak da "ljudima otvaraju perspektive i donose odgovorne odluke, a ne da se sviđaju građanima".

"Zato je odgovornost ovakvih skupova i veća, jer parlamenti kao institucije imaju odgovornost više da se kao misionari ideja moraju jače suočavati sa trajnim predrasudama, strahovima i svim onim što
je neprijatno u političkom životu, te imati institucionalnu i koncepcijsku prednost u odnosu na izvršnu vlast", ukazao je Krivokapić.

Zamenik predsedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Božo Ljubić poručio je da su Hrvati u BiH "duboko frustrirani" svojim ustavnim položajem, konstatujući da Federacija BiH "sve više
postaje bošnjačka".

"Ako hoćemo korak napred, moramo govoriti o svim problemima i frustracijama, a ne stvari samo gurati pod tepih", kazao je on.

Ljubić je ukazao da su BiH potrebne funkcionalne institucije da bi brže krenula putem evropskih integracija.

Predsedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić rekao je da bez mira nema budućnosti, te da je izgradnja mira imperativ za budućnost.

On smatra da nedostatak rezultata neće političkim liderima doneti novu energiju, upozorivši da ekonomska kriza sa sobom nosi siromaštvo i migracije.

U Banjaluci je u toku Međunarodni samit o miru i pomirenju "Korak napred", u čijem radu učestvuje oko 150 gostiju iz BiH, regiona, Evrope i SAD.

Organizator samita je Evropska akademija Banjalučke biskupije, a suorganizatori su parlament RS i Institut "Zrinski".

(agencije/MONDO, foto: Boris Milašinović, Tanjug)

Komentari 1

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

xxx

Pa shta je Stefanovic otishao tamo da miri nas sa Srbima iz Republike Srpske?! Pa oni su oduvek bili Srbi i nema potrebe da ih vlast iz Srbije svarstava medju tzv. nazovi bosance,kad i dejtonski sporazum potvrdjuje da tamo postoje dva naroda i tri entiteta,dakle izmedjuostalog i Srbi.Za sve njih se jedino teritorijalno moze reci da su iz Bosne,ali bosanski narod kao takav ne postoji,niti je ikada postojao.

special image