Na potrošačku korpu građana Srbije odlazi sve više novca, pokazuje istraživanje, a kako se snalazimo kad zafali - to je već "magija". Najčešće se odričemo mesa, a za garederobu se još ima.
Prema rezultatima ovog istraživanja, najveći deo anketrianih, njih 39,5 odsto na potrošačku korpu mesešno troši između 15 i 30.000 dinara. Do 15.000 dinara troši 29,8 odsto građana, od 30 do 45.000 dinara u samoposluzi mesečno ostavi 14,8 odsto ispitanika, od 45.000 do 60.000 12,4 odsto, a više od 60.000 dinara 3,6 odsto učesnika ankete.
Takođe, većina anketiranih (43,2 odsto) navela je da je iznos koji njihovo domaćinstvo troši na potrošačku korpu veći od njihovih ličnih mesečnih primanja. Da je taj iznos manji od zarade izjasnilo se 29,9 odsto njih, tačno koliko zarađuje na korpu i troši 9,6 odsto, a odgovor na ovo pitanje ne zna pet odsto ispitanih.
Nije mala ni suma koja ide preko "mogućnosti novčanika". Tako do 15.000 više troši 18,4 odsto, od 15 do 30.000 više nego što zarađuje potroši 18,3 odsto anketrianih. Od 30 do 45.000 dinara u minus ode 3,3 odsto, a od 45.000 do 60.000 dinara više potroši 2,5 odsto učesnika ankete. Više od 60.000 dinara preko plate troši 0,6 odsto ispitanika.
I pored sve te skupoće i zaduženosti, čak 30,5 odsto njih je reklo da se do sada ničega nije odreklo iz potrošačke korpe.
Oni koji su ipak stegli kaiš odrekli su se mesa i mesnih prerađevina (26,9), svežeg voća i povrća (10,6), slatkiša (5,3), alkohola i cigareta (5,1), sredstava za kućnu higijenu (4,9), svega po malo (4,5), osnovnih životnih namernica (2,6), sredstava za ličnu higijenu (2,2), mlečnih proizvoda (1,7), ostalog (1,5) i garderobe (1,3 odsto)
Većina ispitanka kaže da nije blizu bankrota - 36,2 odsto, mada nije mali broj ni onih koji misle da su blizu novčanog kraha (31,2 odsto). Čak 23,6 odsto misli da je na "pragu" bankrota, dok devet odsto mirno spava što se novca tiče.
Od 1.222 ispitanih, 20 odsto nikada ne ostaje bez novca, oni koji nisu te sreće najčešće pozajme novac od prijatelja, rodbine, komšiluka... (33,6 odsto). "Tezgari", odnosno radi dodatne poslove, njih 19 odsto, na crtu kupuje 11,2 odsto, snalazi se "na razne načine" 7,8 odsto, dok 7,3 odsto koristi ušteđevinu.
Da pokrije lični minus kredit uzme 5,8 anketiranih, gladuje 4,8 odsto, sedi kod kuće i plače 3,4, koristi dozvoljeni minus 2,2 odsto, a ispod 0,1 odsto rasprodaje imovinu, švercuje, ne plaća račune, jede dva puta dnevno, a neki su rekli i da pretruraju po kontejnerima.
Dakle, sudeći po ovoj telefonskoj anketi koju je Nina medija uradila za TV Prva u periodu od 5. do 7. juna , standard nam je u padu, a snalazimo se kako znamo i umemo i gledamo kako da izbegnemo bankrot. Kakva država, takav i narod.